Odavno nečiji ulazak u političke vode nije izazvao više reakcija od ulaska Adisa Arapovića, donedavnog menadžera Centara civilnih inicijativa, u Savez za bolju budućnost BiH. Istog trenutka kada je ovaj politolog i jedan od najpoznatijih analitičara bh. društvene zbilje obznanio da će svojim angažmanom u SBB-u nastojati promijeniti anomalije koje su u posljednjih 20 godina proizvele vladajuće politike, na Arapovića su sručene salve napada.

Bezimeni kritičari

I to uglavnom od „dušebrižnika“ bez imena i prezimena, ali čija se politička pripadnost jasno iščitava iz njihovih stavova kojima, istovremeno, brane upravo najveće krivce za anomalije na koje upozorava Arapović. 

I dok je on potpuno transparentno obrazložio svoju odluku, „tajne sile“ koje u ovoj zemlji godinama pokušavaju zaustaviti svaki pokušaj mijenjanja stanja nabolje pribjegavaju prepoznatljivim propagandno prljavim metodama. Pri tome nemaju nijedan argument za svoje napade, osim da „neko ko je bio u nevladinom sektoru ne smije postati političar”!?

A, zašto ne bi smio? Zar upravo to dugogodišnje iskustvo stečeno na mjestu na kojem se najbolje moglo skenirati stanje i katastrofalno djelovanje vlasti nije prednost? Kome smeta baš takav korektiv u politici, lako je prozreti.

Iako ovo nije prvi slučaj da se ljudi iz nevladinog sektora okuraže direktno uključiti u politiku kako bi pokušali učiniti nešto za napredak zemlje, ipak do sada se niko nikada nije ovako ostrašćeno obrušio na njih.

Sjetimo se, naprimjer, pokreta „Dosta“, čiji čelnici su se priključili SDP-u, nakon što su svojevremeno poveli velike demonstracije kojima su s vlasti svrgavali tadašnjeg sarajevskog premijera Samira Silajdžića i gradonačelnicu Semihu Borovac. Tada nikome nije bio problem njihov ulazak u politiku, jer je to u svakom demokratski uređenom društvu sasvim normalna stvar.

Žrtve spinovanja

No, danas je očito koliko su se oni kojima dodatno političko pojačavanje SBB-a kvari nastavak njihovog uživanja u blagodatima svog dugogodišnjeg kriminalnog vođenja vlasti, korupcije, nepotizma i brojnih drugih aferima, prepali Arapovićevog prelaska u stranku čije vođenje politike se, kako je obrazložio, upravo podudara s njegovim gledištima.

I nije to ništa novo od majstora manipulacije, ali čude oni koji su pristali biti žrtve njihovog spinovanja pa su se i nesvjesno pridružili orkestriranim napadima, umjesto da se malo bolje informiraju o Arapovićevom znanju, stručnosti, iskustvu i poštenju.

Jer, Arapovićev autoritet i dignitet neupitan je u bh. društvu, kao i činjenice o lošoj vlasti koje je on godinama vrijedno prikupljao na osnovu relevantnih istraživanja i stručnih analiza CCI-ja. Zato i jeste jedan od najpozvanijih da se suprotstavi anomalijama koje je, očigledno, u BiH nemoguće ispraviti djelujući samo kroz nevladin sektor.

Iz biografije  

Adis Arapović rođen je 1978. godine u Sarajevu. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a magistrirao o temi „Međunarodni odnosi” te trenutno priprema odbranu doktorske disertacije. Objavio je knjige “Vanjska politika BiH” i “Izborni sistem BiH”, kao i više od 20 naučnih, stručnih i istraživačkih radova u priznatim naučnim časopisima.

Iza njega je 15 godina iskustva u radu u nevladinom sektoru, a 10 godina je obavljao menadžerski posao u okviru kojeg je rukovodio projektima Evropske unije i međunarodnih organizacija, te predvodio zakonodavne i druge kampanje od interesa za građane. Oženjen je profesoricom Adisom Omerbegović-Arapović te otac dvoje djece.