U budžetu BiH, koji još čeka na usvajanje, za troškove unajmljivanja imovine i opreme planirano je izdvajanje oko 25 miliona maraka! Zanimljivo je da u prijedlogu budžeta nije precizirano koliko i koja od ukupno 75 institucija plaća kiriju. Tek je naveden iznos od 25 miliona za ove dvije stavke, od kojih će najveći dio otići za najam objekata i prostora.
S obzirom na to da je pod ovim troškovima u odnosu na prošlu godinu čak došlo do povećanja za oko 250.000, tako će, uprkos dugogodišnjim obećanjima državne vlasti da će ti troškovi biti smanjivani, oni, ustvari, biti i povećani.
Što je najgore, već godinama brojne institucije prenose u narednu budžetsku godinu desetine miliona maraka namijenjenih za gradnju ili kupovinu objekata, čime bi bio trajno riješen smještaj tih institucija i čime bi uštede u budžetu bile ogromne.
Državni revizori ranije su utvrdili da su razlozi tome kašnjenja u provođenju tenderskih procedura i sporo rješavanje imovinskopravnih odnosa, što sve govori da je na djelu nesposobnost i bahatost kadrova na određenim pozicijama.
Također, objekte za koje se na godišnjem nivou plaća kirija, u nekim slučajevima i više od pola miliona godišnje, unajmljuju pojedinačno institucije koje imaju za tim potrebu, i to bez ikakvih jedinstvenih pravila i kriterija.
Basnoslovni iznosi
Tako, primjerice, Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH plaća godišnju kiriju 720.631 KM, Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH plaća godišnju kiriju 685.644 KM, a Uprava za indirektno oporezivanje zakup dijela poslovnog prostora plaća oko 443.000 KM.
To, faktički, znači da samo tri institucije plaćaju godišnju kiriju skoro dva miliona maraka, a gradnja ili kupovina jedne zgrade, primjerice, koštala bi između pet i deset miliona u ovisnosti o potrebama određene institucije.
S obzirom na neke izračune koji pokazuju da je posljednjih desetak godina za kiriju državnih institucija izdvojeno oko 200 miliona KM, jasno je o kakvom se neodgovornom i nedomaćinskom odnosu radi prvenstveno kod onih koji upravljaju i troše naš novac.
Posebne kritike MVP-u
Posebne kritike pri odnosu prema javnom novcu koji se izdvaja za kirije idu na račun Ministarstva vanjskih poslova. Naime, uprkos tome što se broj nekretnina DKP-a u vlasništvu BiH od 2004. do 2016. povećao sa šest na 17, troškovi smještaja u tom periodu sa 8,7 miliona KM, koliko su iznosili u 2004., sada su povećani na 13,8 miliona KM. I revizori su u svom izvještaju uputili niz zamjerki MVP-u o tome da aktivnosti koje bi trebale imati direktan utjecaj na troškove zakupa nisu na zadovoljavajućem nivou.