Nivo zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini je alarmantno visok, što je čini jednom od najzagađenijih zemalja u svijetu, a Sarajevo najzagađenijim evropskim gradom, istaknuto je danas na seminaru u okviru manifestacije "Pričajmo o zraku", koja će danas poslijepodne biti održana u Sarajevu.

Organizator seminara i konferencije je Ambasada Švedske u BiH, a povod za održavanje konferencije je pokretanje kampanje za podizanje svjesnosti o zagađenju zraka u BiH te predstavljanje rezultata projekta čiji je fokus na kvaliteti zraka i upravljanju zrakom.

Ovaj projekt provodi Švedska agencija za zaštitu okoliša u BiH (SEPA), u saradnji sa Federalnim hidrometeorološkim zavodom BiH i Hidrometeorološkim zavodom Republike Srpske.

Ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg u svom je uvodnom obraćanju kazao da je, iako upoznat sa izazovima i problemima u kada je u pitanju zagađenje zraka u BiH, bio jako iznenađen sa veličinom tog problema kada je prvi put došao u BiH.

- Situacija koju je ovdje zatekao najgora je od ičega što je dosada vidio - istakao je ambasador, navodeći primjere Tuzle i Sarajeva kao dva grada sa najvećim zagađenjem zraka u BiH.

Ukazao je na to da, osim što zagađenje zraka ozbiljno utiče na zdravlje velikog broja ljudi, utiče i na ekonomiju jedne zemlje te da je ovo pitanje jedno od ključnih u kontekstu pridruživanja Evropskoj uniji (EU).

- Stoga BiH mora pokazati snažnu posvećenost rješavanju pitanja kvalitete zraka - naglasio je.

Po mišljenju švedskog ambasadora potrebna je veća uključenost i angažiranost političkih lidera u BiH u rješavanju ovog problema, zbog čega je apelovao na političare na najvišim nivoima da preuzmu vodstvo u tom kontekstu.

Također, napomenuo je da postoji i potreba za ulaganjem u infrastrukturu u BiH što bi moglo dovesti do smanjenja zagađenosti zraka, a, kako je rekao, Švedska je već dobila neke takve zahtjeve od BiH.

Prisutnim se obratila i savjetnica u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Brankica Pandurević koja je izrazila zadovoljstvo činjenicom što je Ambasada Švedske u BiH prepoznala ovaj problem te što je pokrenula ovakav projekt.

Posebno je ukazala na podatak Svjetske zdravstvene svjetske organizacije po kojem je od zagađenja zraka u BiH umrlo 223 ljudi (na 100.000 stanovnika), dok u Švedskoj taj broj na isti broj stanovnika iznosi 0,4 posto.

- Taj podatak nam govori da ćemo učiti od najboljih - zaključila je Pandurević.

Nakon uvodnih obraćanja, predstavnici SEPA-e prezentirali su svoje aktivnosti koje su proveli tokom prethodnih šest mjeseci te identificirali mjere koje bi trebale biti poduzete na poboljšanju kvalitete zraka u BiH.

Te mjere, odnosno aktivnosti podijelili su u šest osnovnih grupa, od kojih je prva prikupljanje, praćenje i distribucija podataka o kvaliteti zraka.

Kako je rečeno, ono što je u tom pogledu potrebno uraditi je uspostavljanje funkcionalnog okvira praćenja na nivou EU standarda, što bi zahtijevalo uspostavljanje državne institucije koja bi se bavila tom vrstom posla.

Druga grupa aktivnosti koju su predložili odnosi se na zahtjev EU koji nalaže postojanje samo jedne nadležne vlasti odgovorne za standardiziranu kalibraciju opreme i sistema za praćenje kvalitete zraka.

To će, pojasnili su, zahtijevati jedan oblik mandata za jednu instituciju kako bi se razvila u jednu referentnu laboratoriju, što će zahtijevati obuku osoblja i investicije.

Slijedeća aktivnost uključuje identificiranje stvarnih nivoa i izvora zagađenja zraka u BiH, što je potrebno uraditi kroz saradnju sa vanjskim partnerima. Nakon toga, ukoliko je moguće, trebala bi biti urađena inventura identificiranih problema.

Između ostalog, predstavnici SEPA-e naveli su i potrebu za većom informativnom kampanjom koja bi bila zasnovana na naučnim podacima i temeljima.

Takve aktivnosti već postoje u BiH, što su ocijenili dobrim potencijalom za saradnju, odnosno razmjenu iskustava i informacija.

Posljednja aktivnost odnosi se na implementaciju postojeću zakonodavstva, za koju su kazali da je osjetljivo područje jer se radi o promjeni zakona i propisa.

Predstavnici SEPA-e su u tom kontekstu predložili angažiranje inspektora iz Švedske koji bi obučavao lokalne eksperte kako bi postali inspektri za okolišna pitanja.

Zaključili su da se kao osnovni problem za sve navedene aktivnosti nameće njihovo održavanje. Sve ove inicijative mogu se održavati tokom tri-četiri godine koliko će trajati implementacija projekt, međutim, predstavnici SEPA-a naglasili su da se to pitanje treba rješavati u saradnji sa svim partnerima u BiH.