Rifat ef. Fejzić nalazi se već drugi mandat na dužnosti reisa Islamske zajednice (IZ) Crne Gore. Jedan je od onih vjerskih velikodostojnika koji se u misiji koju obavlja, prije svega, oslanja na učenost i obrazovanje, ali i ličnu i profesionalnu čestitost, što ga je odavno učinilo poštovanim ne samo među ulemom i vjernicima zajednice koju predstavlja već i među ulemom i vjernicima šireg prostora bivše nam zajedničke države.

Segment opstanka

Nije mu bilo teško iz Podgorice doći u Tuzlu kako bi učestvovao na promociji knjige „Vakifi i džamije Gornjeg Bihora“, a u svrhu što boljeg razumijevanja postojanja islama i muslimana na prostorima Crne Gore. Iskoristili smo njegov boravak u BiH za razgovor.

- Oko četvrtine stanovništva u Crnoj Gori čine pripadnici islamske vjere. Dominantno to su Bošnjaci i Albanaci. Njihov položaj, kako vjerski tako i politički, danas je mnogo bolji nego što je to nekad bilo, posebno kada je u pitanju njihova zastupljenost na radu u državnim institucijama i ustanovama. U odnosu na period od prije nekih dvadesetak godina, bolji je možda i za nekih 200 do 300 posto. Neću reći da je sve idealno i, naravno, mi težimo da njihov život, kao i život svih građana Crne Gore, učinimo što boljim - kaže za naš list reis Fejzić.

Kada su u pitanju prava i vjerske slobode muslimana u Crnoj Gori, naš sagovornik ne krije da stvari nezaustavljivo teku uzlaznom putanjom. Islamska zajednica Crne Gore, naime, ima potpisan ugovor s Vladom Crne Gore kojim se reguliraju njihovi međusobni odnosi.

- Jedna od najvažnijih stavki je da je ugovorom potvrđen višestoljetni kontinuitet muslimana u Crnoj Gori, odnosno njihovo prisustvo na prostorima sadašnje države. Kroz ugovor je definirano da su Kurbanski i Ramazanski bajram trodnevni muslimanski praznici, garantirana je, naprimjer, halal ishrana u državnim institucijama, bolnicama, školama, policiji, vojsci, studentskim domovima itd. Ugovor, također, garantira da muslimanke koje nose hidžab mogu raditi u državnim i privatnim institucijama, da muškarci koji to žele mogu petkom izaći s radnog mjesta kako bi klanjali džumu itd. Možda mnogi ne znaju, ali bosanski jezik je ravnopravan jezik u Crnoj Gori i naša djeca ga uče u školama. Sve ovo za nas koji smo u neka prošla vremena nerijetko bili diskriminirani itekako je važan segment opstanka na prostorima Crne Gore – navodi reis Fejzić.

Mladi se i vraćaju

Na stotu godišnjicu njenog zatvaranja, tačnije 2012. godine, u Podgorici je obnovljen rad ženske i muške medrese koje trenutno pohađa 260 učenika mahom iz Crne Gore. Prema riječima reisa Fejzića, to je najbolji pokazatelj da crnogorski muslimani neće nestati s ovih prostora.

- Demantirat ću sve one koji tvrde da prijeti nestanak Bošnjaka u Crnoj Gori. Naravno, ima odlazaka kao i u svim drugim državama bivše Jugoslavije, ali ti odlasci nisu proizvod neke represije, već prvenstveno posljedica ekonomskog stanja. Tačno je da odlaze mlađi ljudi kako bi pronašli posao, ali se oni i vraćaju. Niko ne prodaje svoje kuće, već naprotiv, gradi nove i popravlja stare - zaključuje reis Fejzić.

IZBiH je najstariji brat u kući

- Islamska zajednica u BiH je lokomotiva vjerskog života muslimana na Balkanu. To je zajednica s velikom tradicijom, iskustvom, vrhunskom kadrovskom i svakom drugom infrastrukturom. Mi smo, jednostavno, naslonjeni na IZBiH i prema njoj imamo poseban odnos i poštovanje. Rečeno narodnim jezikom, to je za nas „najstariji brat u kući“, koji se poštuje i sluša. I čija riječ je posljednja – poručuje crnogorski reis.

Problem studiranja u Federaciji

- Kao reis IZ Crne Gore i čovjek kome se nerijetko mnogi obraćaju s problemima na koje nailaze, želio bih istaknuti problem školovanja studenata iz Crne Gore u Federaciji BiH. Bošnjak, student iz Crne Gore se u Sarajevu, naprimjer, tretira kao stranac i plaća školarinu, dok ga u Beogradu smatraju domaćim studentom i, naravno, ne plaća školarinu. Molio bih institucije BiH da na ovom planu učine nešto – apelirao je reis Fejzić.