Granica između BiH i Hrvatske je definirana ugovorom koji su potpisali tadašnji predsjednici dviju država Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, on se provodi i nema potrebe da se sada gubi vrijeme, jer bi to bilo otvaranje Pandorine kutije. Kazao je ovo šef Delegacije Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Miro Kovač, nakon sastanka sa zamjenicom predsjedavajuće Komisije za vanjske poslove Zastupničkog doma PSBiH Nerminom Kapetanović.
Rekao je kako treba mnogo kontakata između parlamenata i visokih dužnosnika dvije zemlje da bi se riješile nesuglasice koje postoje, ali i one kojih će uvijek biti.
- Tamo gdje nema dijaloga, nema ni mogućnosti za iskorak. Razgovarali smo o tome da nismo samo formalno susjedna država koja sebe naziva prijateljskom, već mi to zaista tako i osjećamo i naš duh je pozitivan. Smatram i lično sam uvjeren da bez pozitivnog duha nema ni mogućnosti da riješimo neke probleme. Kad ponekad čujem neke komentare na relaciji Zagreb - Sarajevo gdje se pokušava imputirati da ništa ne valja i da su odnosi narušeni, to odbacujem i to nije tako. Naši narodi su intenzivno povezani narodnosno, privredno, kulturno, geografski i infrastrukturno. Glupost je širiti negativnu energiju. Mi moramo sarađivati, htjeli to ili ne - kazao je Kovač.
Dodao i kako očekuje od političkih aktera koji predstavljaju narod i građane da provedu odluku Ustavnog suda i naprave izmjene Izbornog zakona kako bi se omogućila ravnopravnost svih naroda..
Kapetanović kazala je kako je sastanak bio uspješan i konstruktivan te da će se saradnja nastaviti.
- Hrvatska je pružila podršku u usvajanju strategije za Zapadni Balkan ističući značaj ekonomske i vanjskotrgovinske saradnje dviju zemalja, koja je na najvišem nivou i povećava se iz godine u godinu. Razgovarali smo o otvorenim pitanjima kao što je rješavanje granice između BiH i Hrvatske, Pelješki most i pravo BiH na slobodan pristup otvorenom moru, neriješeno pitanje državne imovine BiH u Hrvatskoj, odlaganje nuklearnog otpada na granici dviju država i pitanje 14.000 radnika koji su izgubili radno-pravni status u Hrvatskoj tokom proteklog rata. Došli smo do zaključka da su hrvatske kolege spremne aktuelizirati ta pitanja u Saboru i s predstavnicima vlade – rekla je Kapetanović.
