U zvaničnoj posjeti BiH  je delegacija Hrvatskog sabora, u kojoj je i Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku i bivši šef hrvatske diplomatije.

U razgovoru za „Avaz“ Kovač kaže da su on i njegove kolege došle na poziv Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ova posjeta, tokom koje će hrvatski zastupnici imati niz susreta s najvišim bh. zvaničnicima, kaže Kovač, način je i da se pokaže interes Hrvatske da s BiH ima dobrosusjedske i partnerske odnose.

Najveći prijatelj

- Također želimo, ali i promičemo svoju ugovornu obvezu da BiH bude funkcionalna pravna država. Samo kao takva može imati i funkcionirajuću tržišnu ekonomiju i postati članica europske obitelji, što, prema anketama, žele sva tri ustavotvorna naroda, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, i ostali građani BiH - kaže on.

Na konstataciju da su evidentno narušeni odnosi BiH i Hrvatske, uprkos njegovoj nedavnoj izjavi da je Hrvatska najveći prijatelj BiH, Kovač potcrtava kako ne prihvata tezu o narušenim odnosima, da je njegovo polazište uvijek pozitivno, nikada negativno.

- Za prošlotjedni posjet Hrvatskoj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je u dijelu hrvatske javnosti izazvao kritike, rekao sam da bez dijaloga nema ni mogućnosti pomaka u hrvatsko-srpskim odnosima. Tako stojim i iza svojih riječi o prijateljstvu i povezanosti Hrvatske i BiH - kaže on.

Odgovarajući na pitanje kada bi moglo doći do ratifikacije Ugovora o granici između BiH i Hrvatske, Kovač kaže da, prije svega, bilo kakvo dovođenje u pitanje tog ugovora smatra neodgovornim i štetnim.

Trajna stabilizacija

- Tim je ugovorom, koji se privremeno primjenjuje od dana njegova potpisivanja, utvrđena i granica na moru, i to tako da se ona proteže središnjom crtom između kopna Hrvatske i BiH u skladu s Konvencijom o pravu mora Ujedinjenih naroda. Dovođenjem u pitanje Ugovora o državnoj granici otvara se Pandorina kutija, a i sama BiH si komplicira život, posebno u kontekstu približavanja Europskoj uniji – ističe naš sagovornik.

Kovač zaključuje da je za trajnu političku stabilizaciju BiH najveći izazov uređenje odnosa između Hrvata i Bošnjaka, a kada se pojača međusobno povjerenje i iskreno uvažavanje, „skrenut će se pozornost na budućnost BiH, ekonomski razvoj, izgradnju moderne infrastrukture i uključenje u europsku i atlantsku zajednicu”.

O Izbornom zakonu  

- Očekujemo, ne samo mi u Hrvatskoj, nego međunarodna zajednica općenito, da se provede odluka Ustavnog suda BiH i Izborni zakon na vrijeme izmijeni. Time će se konačno osigurati da Bošnjaci, Hrvati i Srbi i ostali građani budu ravnopravni, ali i da se nakon izbora u listopadu može formirati cjelokupna izvršna vlast u BiH - kaže Kovač.