Tematska sjednica „Sloboda izražavanja i sloboda medija“ koju je organizirala Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH u saradnji s Misijom OSCE-a u BiH održana je danas. Učesnici sjednice raspravljali su o slobodi govora, izražavanja i profesionalnoj etici, kao i o unapređenju pravnog okvira za slobodu govora i ograničavanje govora mržnje.

Cilj održavanja ovog skupa je da učesnici svojim prezentacijama i učešćem doprinesu rješavanju navedenih problema u praksi i nedostacima u pravnom okviru, što zahtijeva dosljedno djelovanje nadležnih institucija vlasti koje se bave problematikom iz ove oblasti. 

Osim članova Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH, na tematskoj sjednici učestvovali su i predstavnici Vijeća ministara BiH, Misije OSCE-a u BiH, Regulatorne agencije za komunikacije, Vijeća za štampu BiH, Udruženja BH-novinara, ombudsmana za ljudska prava BiH, te predstavnici javnih servisa u BiH i relevantnih entitetskih ministarstava. 

Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac kazao je da postoji stalna potreba za unapređenjem slobode izražavanja, slobode medija, da postoji potreba jačanja regulacionih tijela koja će regulirati ovu oblast i da postoji stalna potreba unapređenja zakonodavnog okvira u ovoj oblasti. 

- Postoji i potreba da na putu Bosne i Hercegovine u euroatlantske integracije osiguramo poštivanje jednog od ključnih principa, a možemo reći i temelja demokratskog civiliziranog društva, a to je sloboda izražavanja, sloboda medija, prava na slobodu mišljenja... Postoji potreba da regulaciona tijela koja postoje u BiH usavršavamo i jačamo kako bi ta tijela ispunila svoju društvenu ulogu i omogućila da se afirmira stručno, profesionalno i društveno odgovorno novinarstvo, a kako bi se spriječilo prenošenje neprovjerenih informacija, nepotvrđenih činjenica, društveno štetnih načina prenošenja informacija – rekao je Genjac.

Šef misije OSCE-a u BiH, ambasador Brus Berton (Brucce G. Beron), istaknuo je da je sloboda medija od suštinskog značaja za demokratsku državu, da u BiH postoji mnogo izazova u vezi sa slobodom medija u koje spadaju, naročito, prijetnje novinarima, propaganda i lažne vijesti, kao i nepostojanje zakona koji reguliraju transparentno vlasništvo nad medijima.

- Lična sigurnost novinara i dalje predstavlja veliki problem. Potrebno je uložiti dodatan trud u stvaranju sigurne okoline za novinare ne samo u BiH, nego i širom svijeta. Danas imamo priliku razmijeniti mišljenja i iskustva o ovim pitanjima, te predložiti konkretne preporuke koje će nas, ako se provedu, približiti rješavanju problema koji ugrožavaju slobodu medija i slobodu izražavanja – kazao je Barton.

Ovom prilikom, Barton je pohvalio Komisiju zbog pokretanja i organiziranja tematske sjednice. Također, istaknuo je da Misija OSCE-a u BiH vjeruje da je ovo pitanje važno za stabilnost države.

- Nema snažne i funkcionalne demokratske države bez snažnih funkcionalnih medija – naglasio je Berton.

Da trenutno stanje slobode izražavanja nije na zadovoljavajućem nivou potvrdila je Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH. Ona je istaknula da ne može dati pozitivnu ocjenu, jer sloboda izražavanja i sloboda medija predstavljaju temeljne postulate demokratskog društva bez kojih nema ni demokratske države.

- Zbog toga smo izradom izvještaja pokazali spremnost, zajedno sa zakonodavnom vlašću, da pravimo bolji ambijent i bolje uvjete za veće poštivanje i slobode izražavanja i slobode medija u BiH. Ono što ovaj izvještaj čini karakterističnim jeste da su u njegovoj izradi učestvovali predstavnici medija i blizu 60 medijskih redakcija – rekla je Borovac.

Također, ukazala je na činjenicu da su u BiH prisutni i neadekvatno kažnjivi napadi, odnosno nasilje i zastrašivanje novinara.

- Osim javne osude, ovu vrstu nasilja treba sankcionirati i krajnje ozbiljno shvatiti kao direktan udar na demokratiju i društvo u cjelini - kazala je Borovac, istaknuvši da je potrebno definirati posebno krivično djelo napada na novinare.

Ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko naglasio je potrebu pravljenja razlike između slobode govora i govora mržnje.

- U januaru ove godine dao sam nalog da se započne pravljenje nacrta zakona o sprečavanju govora mržnje na internetu. Svjedoci smo da su se putem društvenih mreža dešavala nasilja nad maloljetnicima, nacionalistička retorika... Definitivno, neophodno je napraviti zakonski okvir u kojem ćemo sve te stvari staviti pod zakonsku kontrolu, a zemlje EU su to davno uradile – istaknuo je Jusko.