Zbornik radova s međunarodnog simpozija "Srednji put u religiji, kulturi i politici: misao ravnoteže i umjerenosti u djelu Alije Izetbegovića" predstavljen je u Sarajevu u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Promovirali su ga Fahrudin Rizvanbegović i Ivo Komšić kao pojedinci koji su tokom i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu blisko sarađivali s Izetbegovićem, te Admir Mulaosmanović, autor knjige o Izetbegovićevom životu i djelu u periodu 1990.-2000. godina "Iskušenje opstanka". Ta knjiga je zapravo ukoričena Mulaosmanovićeva doktorska disertacija.

Promotor Rizvanbegović zaključio je da djelo Alije Izetbegovića može biti inspirativno za otvaranje dijaloga unutar civilizacija. Zbornik se najviše bavi filozofskim esejima "Islam između Istoka i Zapada", u kojima Izetbegović pokazuje da poznaje značajan broj interpretatora, povjesničara islama, ali i kulturu Zapada.

Izetbegović, dodao je taj promotor, ne unosi predrasude u promišljanja, naprotiv. Kao vrsni poznavalac Kur'ana i hadisa, znao je da se oni moraju shvatiti simbolično, metaforično i kontekstualno.

Rizvanbegović je, kaže, bio svjedokom da je Izetbegović kao istinski vjernik kojem je sudbina nametnula donošenje odluka u teškom historijskom vremenu, razmišljao na način: "Kako bi Poslanik danas postupio...da je na mom mjestu."

Drugi promotor Zbornika, prof. dr. Ivo Komšić, naglašava da je Izetbegović u sudbonosnim vremenima po Bosnu i Hercegovinu često bio u "naprosto nepodnošljivim situacijama", ali da ga je u tako paklenim okolnostima najviše "izvlačila" istinska vjera.

Rano je uvidio razlike između stvarnih vrijednosti islama i prakticiranja, primjećuju autori radova u Zborniku, te upozoravaju da je vjera ključna u formiranju Izetbegovićeve teze o srednjem putu.

Gotovo svi autori slažu se da Izetbegovićeva teoretska djela nisu ideološki, manifestni politički programi, što smatra i promotor Komšić. Alija je tu samo govorio o teškom položaju muslimana i islama, pa je njegova pozicija bila, dakle, prosvjetiteljska; bio je protiv zaostalosti, a za razvoj nauke, kazao je između ostalog promotor.

- Iz islama i njegove vjere proizilazi taj njegov srednji put, ta mjera, ravnoteža, data u Kur'anu. Dobar vjernik je onaj koji čini dobro; to je temelj vjere - Komšićeve su riječi.

U Zborniku su veoma inspirativni, intrigantni i jako dobri tekstovi, te su autori vrlo kritični prema teoriji Alije Izetbegovića, zaključio je.

Doc. dr. Admir Mulosmanović smatra da je prošlogodišnji simpozij najutemeljeniji kad je riječ o teoriji Alije Izetbegovića.

Zbornik radova je izdanje kojim se Muzej "Alija Izetbegović" može ponositi jer otvara mnoštvo pitanja, daljnjeg produbljivanja znanja o liku i djelu radi sticanja što bolje slike o Izetbegoviću kao misliocu, lideru i državniku u kritičnom periodu po Bosnu i Hercegovinu, naveo je između ostalog Mulaosmanović.

Zbornik radova će biti preveden na engleski i turski jezik, najavio je tokom večerašnje promocije direktor Muzeja "Alija Izetbegović" Adnan Žiško.

Taj muzej od osnivanja nastoji organizirati sične simpozije, konferencije, seminare i predavanja. Organiziranjem navedenih manifestacija pruža se prilika za naučni pristup prilikom definiranja uloge Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva RBiH, kako u periodu odbrane od agresije tako i u periodu demokratizacije bosanskohercegovačkog društva.

Simpozij "Srednji put u religiji, kulturi i politici: misao ravnoteže i umjerenosti u djelu Alije Izetbegovića" održan je u maju 2017. godine povodom decenije od osnivanja Muzeja koji nosi Izetbegovićevo ime i 40 godina osnivanja Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Fokus na simpoziju bio je na tematiziranju srednjeg puta, odnosno umjerenosti u religiji, politici, svjetonazoru Alije Izetbegovića u njegovim pisanim djelima, prvenstveno u "Islamu između Istoka i Zapada".

Na simpoziju je podneseno 17 radova. Među autorima su: Adnan Jahić, Ivan Šarčević, Samedin Kadić, Zišan Furat, Sabina Berberović, Amina Šiljak-Jesenković, Jasna Muftić-Bakšić, Dželal Ibraković, Enes Karić i mnogi drugi.