Vladimir Putin osvojio je novi mandat na poziciji predsjednika Rusije, što znači da će na vlasti biti još šest godina. Putin će tako postati jedan od Rusa koji su najduže vladali u historiji te države. Zbog dužine vladavine neki su ga prozvali novim ruskim carem.

Ključne poluge

On je, naime, na ključnim pozicijama u državi još od 1999. godine, kada ga je Boris Jeljcin postavio na poziciju premijera. Otad on konstantno obnaša funkciju premijera ili predsjednika. Naravno, na kojoj god se od te dvije pozicije nalazio, prenosio je na nju i ključne poluge vlasti.

Putin je osoba koja nije po mjeri Zapada, koji ga optužuje za kršenje osnovnih ljudskih prava, narušavanje demokratskih principa, žestoki obračun s političkim neistomišljenicima itd.

Kada je riječ o vanjskopolitičkom planu, Putinu se najviše zamjera otimanje Krima Kijevu te podrška paravojnim jedinicama na istoku Ukrajine. Preko ovog prekrajanja granica mnogi na Zapadu ne mogu prijeći.

Druga stvar koja je bolna tačka u odnosima između Moskve i Vašingtona, odnosno Brisela, jeste Putinova podrška režimu sirijskog predsjednika Bašara el-Asada. Asad je, prema tvrdnjama zapadnih diplomata i aktivista, počinio gnusne zločine i izgubio kredibilitet da dalje ostane na vlasti.

S druge strane, ono što niko ne osporava jeste da Putin ima ogromnu podršku u ruskom narodu. On je na posljednjim izborima u nedjelju dobio čak 76,7 posto glasova, što govori o raširenoj podršci koju uživa među stanovništvom.

Bez protivnika

No, mnogi ukazuju na činjenicu da on zapravo nije imao pravog protivnika. Jednom od lidera opozicije Alekseju Navaljnom nije bilo dozvoljeno da se kandidira zbog uvjetne zatvorske kazne zbog prevare iako se ta njegova presuda smatra politički motiviranom.

Uz sve mane koje Putin ima, Zapad priznaje da s Putinom mora sarađivati jer je to jedini način da se očuva kakva-takva stabilnost u svijetu.

Od obavještajca do političara 

Vladimir Putin je rođen u Lenjingradu (danas Sankt Peterburg) 1952. godine. Diplomirao je pravo na i potom je regrutiran u KGB. Od 1985. do 1990. godine radio je u Istočnoj Njemačkoj.

Nakon ujedinjenja Njemačke, vraćen je u Lenjingrad, a 1996. godine seli se u Moskvu, gdje postaje član administracije predsjednika Borisa Jeljcina. Bio je šef Federalne službe sigurnosti Ruske Federacije (jedne od službi nasljednica KGB-a) prije dolaska na vlast, gdje se nalazi od 1999. godine.