Istraživanje pod nazivom "Medijske slobode u BiH u 2018. godini" pokazalo je da građani Bosne i Hercegovine najviše povjerenja imaju u medije (76,8 posto ispitanika) i vjerske zajednice (72,2 posto), a da najmanje vjeruju političarima (15 posto) i političkim strankama (19,4 posto). 

Te podatke iznijela je generalna sekretarica Udruženja "BH novinari" Borka Rudić tokom prezentacije organizirane danas u Sarajevu povodom Međunarodnog dana slobode medija.

Anketa je, istakla je Rudić, također pokazala da je, u odnosu na istraživanje provedeno prošle godine, zabilježen porast povjerenja u medije, međunarodnu zajednicu i nevladine organizacije.

Većina ispitanika smatra da su osnovne prepreke slobodnom radu medija u BiH politička (51,1 posto) i finansijska zavisnost (26,8 posto) te da najveći utjecaj na medije imaju političari i političke stranke (75,4 posto). Političare i političke stranke ispitanici i dalje smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda.

Rudić navodi i to da 93,2 posto ispitanika smatra napade na novinare neprihvatljivima, dok 6,8 posto građana BiH još smatra da su "u nekim slučajevima napadi na novinare opravdani".

- Iako je 6,8 veliki postotak, ipak predstavlja napredak u smanjenju broja građana BiH koji opravdavaju nasilje i napade na novinare - rekla je i podsjetila da je 2009., kada su počeli s ovakvom vrstom istraživanja, više od 20 posto anketiranih smatralo da "novinare ponekad treba tući".

Rezultati istraživanja pokazali su, između ostalog, i to da su ključni izvori informacija za građane BiH i dalje TV (64 posto) i internet (34,8 posto).

- Ono što je loše je činjenica da vrlo mali broj građana čita i kupuje novine, odnosno medije koji daju ozbiljne analize društvenih zbivanja - naglasila je sekretarica "BH novinara".

Direktor Fondacije ''Friedrich Ebert BiH'' Marius Miler-Hening (Müller-Henning) istakao je da ova fondacija ima poseban interes da stalno istražuje slobodu medija u BiH i ocjenjuje njihov razvoj.

- U odnosu građana, politike i društva, postaje jasno u kom pravcu ide jedna zemlja - smatra on.

Novinarima se obratio i direktor Mediacentra Boro Kontić, koji je konstatirao da je istraživanje pokazalo manje-više poznatu stvar, a to je da je za medije u BiH najveći problem politički pritisak koji ih sprečava da obavljaju svoju djelatnost.

On je, komentirajući rezultate istraživanja, također izrazio zabrinutost činjenicom da je značaj dnevnih novina, kojih u BiH ima šest, manji u odnosu na prošlu godinu za pet posto.

- To je podatak koji ne može da raduje - naglasio je Kontić, napominjući da to pokazuje ne baš pozitivan smjer u kojem se kreće bh. društvo.

Uz zaključak da su mediji, na neki način, ogledalo društva u bilo kojoj zemlji u svijetu, kazao je da su u BiH mediji ogledalo društva koje je podijeljeno, u kojem postoji nekoliko istina te u kojem su ratne teme, nažalost, još jedne od najznačajnijih.

Rudić je ukazala i na podatak iz izvještaja "Reportera bez granica", po kojem se BiH ove godine nalazi na 62. mjestu kada se radi o slobodi medija, za razliku od prošle godine kada je bila na 65. mjestu.

Kontić je, poredeći BiH i zemlje regiona, kazao da i u većini zemalja regiona postoji politički pritisak na medije te da u BiH većina medija odražava stav politike, a ne javnosti.

Dodao je da u prilog BiH ide jaka scena na kojoj se stalno razgovara o medijima, čija se sloboda stalno preispituje.

- Novinarstvo je top tema unutar bh. društva, što je uvijek dobro za ovu profesiju, jer što se više o njoj razgovara, više se i dižu kriteriji - smatra Kontić.

Sekretarica Udruženja "BH novinari" osvrnula se i na predizbornu kampanju u kontekstu napada na novinare, kazavši da očekuje zaoštravanje političke scene, a samim tim i jačanje pritiska na novinare i medije.