Svetozar Pudarić, bivši potpredsjednik FBiH i član SDP-a BiH, komentarom na Facebooku reagirao je na jučerašnju odluku Glavnog odbora ove stranke da raspišu referendum, na kojem će 42.726 članova moći odlučiti hoće li SDP BiH imati kandidata za Predsjedništvo BiH, i ako hoće, koga bi oni željeli.
Za 27. maj Glavni odbor SDP-a zakazao je Konvenciju, na kojoj će biti saopćeni rezultati referenduma i predstavljen eventualni kandidat.
"Čitam na portalu SDP-a BiH saopćenje sa današnje sjednice Glavnog odbora u kojem stoji:
Na sjednici Glavnog odbora Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine donijeta je Odluka o raspisivanju referenduma članstva, na kojem će pravo glasa imati 42.726 članova. Oni će se na tajnom glasanju izjasniti o tome hoće li SDP BiH imati svog kandidata za člana Predsjedništva BiH i, ukoliko to hoće, koja članica ili član će to biti.
Odluka donesena na referendumu je obavezujuća za sve članove, organizacije i organe SDP-a, a među, do sada, spominjanim kandidatima i članovima rukovodstva postoji saglasnost o bezuslovnom prihvatanju stava članstva. Referendum će biti održan u periodu od 24. do 26. maja. Za tu priliku bit će otvorena glasačka mjesta u svim općinama, a članovi će moći glasati i elektronskim putem, te uz pomoć moblinih timova.
U izjavi datoj na pres-konferenciji, predsjednik Glavnog odbora je rekao da će na Konvenciji, koja će biti održana 27. maja, biti saopćeni rezultati i, eventualno, biti predstavljen kandidat SDP-a BiH za člana Predsjedništva.
Dobro je da se kao ključno pitanje referenduma postavlja hoće li SDP imati kandidata, a još bi logičniije i dosljednije bilo da se članovima da mogućnost da se izjasne i o tome koliko kandidata. Manje je bitno ime – i tu se valjda svi slažemo.Ozbiljan problem, međutim, predstavlja usvojeni raspored aktivnosti: datum koji je određen za objavu rezultata i utvrđivanje da li SDP BiH ima kandidata, je dva dana nakon isteka roka za predaju zahtjeva za ovjeru političke partije za izbore. Tako je utvrdila Centralna izborna komisija u članu 2. Uputstva o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za opće izbore u BiH, koji će se održati u nedjelju, 07. 10. 2018.
Istovremeno, članom 3. Pravilnika o prijavi i uvjetima za ovjeru političkih subjekata za učešće na općim izborima 2018. godine propisano je da političke stranke i nezavisni kandidati, uz prijavu za učešće, osim potpisa podrške iz člana 4.4. Izbornog zakona BiH (5.000 potpisa za članove Predsjedništva BiH) podnose i Rješenje o upisu u sudski registar, izjavu propisanu članom 1.6. (ratni zločini) i 1.13 (prihvatanje Dejtonskog mirovnog sporazuma) Izbornog zakona BiH, dokaz o uplaćenoj taksi za ovjeru utvrđenu članom 4. Pravilnika (20.000 KM političke stranke, odn. 10.000 nezavisni kandidati za izbore za članove Predsjedništva BiH) i finansijski izvještaj za period od tri mjeseca prije podnošenja prijave. Članom 6. utvrđena je obaveza prikupljanja potpisa za izbor članova Predsjedništva BiH svima, pa čak i onim političkim subjektima koji sad imaju članove Predsjedništva, a u stavu 3. člana 4. stoji da novčani iznos uplaćen za viši organ vlasti važi i za niže nivoe vlasti, osim u slučaju kandidiranja za izbor članova Predsjedništva. I na kraju, u članu 9. ovog dokumenta navodi se da je politička stranka koja ima poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH oslobođena prikupljanja potpisa podrške za sve i jednu drugu skupštinu i parlament za koje su raspisani izbori. Jedino nema oslobađanja od prikupljanja potpisa podrške za izbore za članove Predsjedništva BiH.
Šta to znači na primjeru SDP-a? Da bi se prijavio za ovjeru za izlazak na izbore, SDP BiH mora uplatiti dvije takse: 20.000 KM za izbore za članove Predsjedništva BiH i 10.000 KM za izbore za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Treba podnijeti i sve papire koji su navedeni u članu 3. i potpise podrške za izbore za članove Predsjedništva BiH. A rok za sve to istječe 25. 5. 2018. u 16.00.Kako je moguće podnijeti sve što treba ako SDP BiH, slijedom današnje odluke Glavnog odbora, do tog roka neće znati da li ima kandidata za člana Predsjedništva. To znači ili da će neko morati prekršiti odluku Glavnog odbora i donijeti referendumsku odluku sam ili da SDP BiH neće imati kandidata za člana Predsjedništva, jer će odluku o tome donijeti po isteku propisanog roka.
I u jednom i drugom slučaju postavlja se pitanje čemu onda referendum i kako se moglo desiti da je odluka Glavnog odbora utoliko neusaglašena s pravilima koja je odredila Centralna izborna komisija. Jasno mi je da su greške moguće i da su članovi Glavnog odbora imali povjerenja u onog ko je prijedlog pripremio. Ovu grešku treba ispraviti na vrijeme, kojeg ima vrlo malo. Neophodno je odmah preduzeti sve što treba kako trud cijele organizacije SDP-a BiH, ali i članstva , na organizaciji i provođenju referenduma, ne bi bio uzaludan".
