Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović izrazila je uvjerenje da će bh. vlasti doći do saglasnosti o tome da pitanje migranata u Bosni i Hercegovini treba rješavati u skladu s ljudskim pravima, iako povećan broj dolazaka tražilaca azila i drugih migranata predstavlja socijalni i ekonomski izazov.

Komesarka je, u pismu Vijeću ministara BiH povodom uvjeta u kojima se nalaze tražioci azila i migranti koji pristižu u BiH, konstatirala da je do sada za smještaj osoba koje su izrazile namjeru da zatraže azil korišten jedino azilantski centar u Delijašu u Trnovu, čiji smještajni kapacitet iznosi 154 mjesta.

Prihvatni izbjeglički centar

Napomenula je da, prema informacijama koje su njoj dostupne, prihvatni izbjeglički centar u Salakovcu za sada nije u upotrebi.

Također je naglasila da je, prema podacima UNHCR-a, 1.138 izbjeglica i migranata ušlo u BiH. Bh. vlastima predata su 253 zahtjeva za međunarodnu zaštitu od januara do 31. marta te Mijatović naglašava da njihovi zahtjevi moraju biti procesuirani pravedno i efikasno.

Osim toga, dodala je, obaveze BiH, prema humanitarnom pravu, nisu ograničene na osobe koje su zatražile takvu zaštitu, tako da čak i kada osobe nisu službeno zatražile azil, svaka odluka o njihovom vraćanju mora biti donesena u skladu s obavezama iz Evropske konvencije o ljudskim pravima. To uključuje i zabranu vraćanja pojedinca u situaciju u kojoj bi on ili ona mogli biti izloženi mučenju ili nehumanom i ponižavajućem tretmanu, te zabranu kolektivnog protjerivanja.

Također je podsjetila da je Evropski komitet za socijalna prava naglasio da se minimalne garancije pod Evropskom socijalnom poveljom, koje se odnose na prava na smještaj, hranu, medicinsku pomoć i hitno sklonište, također odnose i na ilegalne migrante.

U svjetlu onoga što je navedeno, komesarka za ljudska prava je izrazila zabrinutost u pismu upućenom Vijeću ministara jer mnoge izbjeglice i migranti, uključujući porodice s djecom, spavaju na ulici i nemaju redovan pristup hrani.

- Čini se da se to dešava zbog manjka sistematskog odgovora bh. vlasti na humanitarne potrebe ovih osoba - smatra ona i dodaje da je pristup primarnoj zdravstvenoj njezi pružen samo osobama smještenim u azilantskom centru u Delijašu, ali ne i onima koji žive izvan njega.

Primijetila je i da pomoć izbjeglicama pružaju organizacije civilnog društva i humanitarne i međunarodne organizacije te obični građani, međutim, naglasila je da bh. vlasti moraju preuzeti odgovornost i ispunjavati svoje obaveze na efikasan i sistemski način.

- Vlasti moraju, koristeći sva dostupna sredstva, po hitnom postupku, pružiti prikladan smještaj svim izbjeglicama i migrantima, uključujući tražioce azila. To, prema mom mišljenju, logično podrazumijeva trenutno neiskorišten izbjeglički prihvatni centar u Salakovcu - istakla je Mijatović.

Između ostalog, podsjetila je da je 2015. godine Ministarstvo sigurnosti BiH usvojilo Plan za vanredne situacije koji se odnosi na migracije, a koji se čini da je temeljen na pretpostavci da je BiH tranzitna zemlja, a ne krajnja destinacija.

Međutim, ona napominje da se situacija otada promijenila te da je povećan broj vraćanja izbjeglica i migranata iz Hrvatske u BiH, zbog čega će mnoge izbjeglice i migranti u konačnici ostati u BiH. Osim toga, dodala je da izbjeglice i migranti sada većinom ulaze u BiH nezakonito i u malim grupama.

Komesarka je mišljenja da bh. vlasti moraju razmotriti te promjene i revidirati Plan za vanredne situacije da bi mogle efikasno i uspješno odgovoriti na trenutne i buduće migracijske izazove.

Ukazala je i na to da se mnogi potencijalni tražioci azila suočavaju s preprekama u pristupu proceduri traženja azila te da se čini da mnoge osobe koje nisu mogle, u skladu s procedurom, registrirati adresu na vrijeme, ostaju u BiH nezakonito i bez pristupa azilu.

Zatražiti međunarodnu zaštitu u BiH

Mijatović je informirana da je prošlog marta Služba za poslove sa strancima BiH pojednostavila proceduru i da bi sada novopridošlim migrantima trebalo biti lakše regulirati svoj status, ali je zatražila detaljnije informacije o tom pitanju.

Budući da je primijetila namjeru bh. vlasti da pojača graničnu kontrolu kako bi spriječila nove dolaske, naglasila je da je od ključne važnosti da sve osobe koje žele zatražiti međunarodnu zaštitu u BiH, imaju mogućnost da to i učine.

- Svi zahtjevi za azil moraju biti razmotreni pojedinačno, kroz pravedne i efikasne procedure, uzimajući u obzir pojedinačne okolnosti i aktuelne i relevantne informacije o zemlji porijekla - naglasila je.

Naglasila je da, dok čekaju da njihovi zahtjevi za azil budu procesuirani, tražioci azila moraju imati pristup podršci i uslugama koje bi im pružile mogućnost dostojanstvenog života.

Ona zaključuje da bilo kakve odluke donesene o pitanju osoba zaustavljenih na granici koje službeno ne apliciraju za azil, moraju biti donesene na pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir međunarodne obaveze BiH.