RAZGOVOR

Aleksandra Martinović: Radimo na potpunoj granici kvoruma

Martinović: Dva predmeta čekaju popunu Suda ( A. Kuburović)

M. RENER-SMAJOVIĆ

18.6.2018

Od 2005. do danas doneseno je 49 odluka o neizvršenju presuda Ustavnog suda FBiH, a još ih je deset u pripremi za ovu godinu, kazala je Aleksandra Martinović, predsjednica Ustavnog suda FBiH, u razgovoru za „Avaz“.  

- To ne znači da one sve nisu izvršene u međuvremenu. Ali, Ustavni sud nije obaviješten o tome, a drugo - nisu izvršene u rokovima koje je odredio Sud ili u nekom razumnom roku. Dva puta godišnje pratimo i tražimo podatke o izvršenju presuda – ističe ona.

Krivični zakonik

O neizvršenju presuda obavještavate tužilaštva. Predviđena je zatvorska kazna za to, ali niko još nije kažnjen. Šta mislite zašto?

- To je njihov dio posla. Postoje male nejasnoće koje se odnose na lice koje prema zakonu i Ustavu treba da osigura izvršenje odluka Ustavnog suda, a to je premijer FBiH. Zbog unutrašnje organizacije FBiH, teško on može na kantonalnom nivou da osigura izvršenje.

Iako je neizvršenje presuda Ustavnog suda krivično djelo, čini mi se da nije niko procesuiran. To krivično djelo kao da ne postoji u krivičnim zakonicima. Krivična odgovornost najteže je dokaziva. Morate dokazati umišljaj, a oni koji treba da izvrše odluke su parlamenti. Tu se susrećete s drugim vrstama problema. Tako da mislim da tužilaštvo možda ne kopa dovoljno duboko. Kod njih se trebate raspitati zašto nije došlo ni do istrage, koliko mi je poznato. Neizvršavanje presuda Ustavnog suda ne samo da je krivično djelo. To je apsolutno nepoštovanje Ustava.

Sudu nedostaje dvoje sudija i od prošle godine traje procedura izbora. Gdje je problem?

- Od 2007. godine ne znam da sam radila tri godine da je ovaj sud bio u punom sastavu. Ovo sada za nas, nažalost, nije ništa novo, a zapelo je kod svih koji učestvuju u procesu.

Koliko nepopunjenost Ustavnog suda utječe na rad?

- Na rad Vijeća za zaštitu vitalnih interesa do sada nije uticalo. Ali, ako je za odlučivanje potrebno pet sudija, a imate ih ukupno pet od sedam, znači da je Vijeće donosilo odluke konsenzusom. To je dobro, znači da su se sve sudije složile, ali šta ako se jedan ne složi, što je njegovo potpuno legitimno pravo? Onda nemate Vijeća. Imali smo takvu situaciju ranije.

Otežan rad

Kada je u pitanju rad Ustavnog suda, koji ima sedam od devet sudija, a pet treba za odluku Suda, imamo do sada dva predmeta u kojima i u ponovljenom glasanju nije mogla da se donese odluka i oni čekaju na popunu Ustavnog suda.

Na granici smo kvoruma, i sigurno je da znatno otežava rad, i ne samo suda nego i svakog pojedinog sudije. Nije slučajno Ustav propisao sastav od devet ljudi. Za to postoje jaki razlozi.

Nužna dopuna Ustava FBiH  

Poslanik SBB-a u Parlamentu FBiH Faruk Ćupina u proceduru je uputio Prijedlog dopuna Zakona o postupanju pred Ustavnim sudom, kojim se predviđa da građani mogu inicirati ocjenu ustavnosti zakona. Da li bi to bilo dobro?

- Nikakvim zakonom ne mogu se izmijeniti, dopuniti, suziti nadležnosti suda. To se može isključivo Ustavom FBiH. Ovaj sud je 2009. godine uputio prijedlog amandmana, inicirao da se Ustav dopuni i da se omogući građanima, organizacijama, institucijama, dakle onima kojih se najviše to tiče, da upute inicijativu pred ovaj sud i da sud razmotri je li ispravna i odluči i po tim zahtjevima, a da može da djeluje i samoinicijativno. To od 2009. godine stoji u Parlamentu, u njihovim ladicama. Na politici je da to reaktivira. Treba izjednačiti položaj građana FBiH s položajem građana u RS koji imaju tu mogućnost. To je nužno i tek bismo na taj način u punom kapacitetu mogli zaštititi ustavna i ljudska prava građana u FBiH.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.