Trakavica u vezi s iznosom direktnih stranih investicija koje su stigle u Bosnu i Hercegovinu napokon je završena. Uprkos tvrdnjama aktuelne vlasti da je prošla godina po svemu bila rekordna, podaci Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) pokazuju da je u našu zemlju u 2017. stiglo svega 425 miliona dolara investicija.  

Kvalitetni projekti

S druge strane, Srbija je, kao rekorder regiona, imala 2,8 milijardi dolara direktnih stranih investicija. O tome koliko BiH zaostaje za državama regije, svjedoči i podatak da je u Albaniju u toku prošle godine stiglo više od milijarde dolara investicija. Crna Gora, sa stanovništvom od skoro 600.000, imala je 546 miliona dolara investicija.

Ekonomista Željko Rička kazao je za “Avaz” da uzrok ovakvog stanja ne treba tražiti u privrednicima u BiH, jer oni ulažu enormne napore da ponude kvalitetne projekte i da sami sebi nađu stranog investitora.

- U BiH su prije nekoliko godina investicije rasle i bile su značajno veće nego danas. Onda dolazi do naglog pada i očigledno je da postoji direktna veza između aktuelne političke vlasti, situacije u državi i nivoa investicija – istaknuo je Rička.

Dodao je da nije sporno da investitori i dalje imaju novac i žele da ulažu, jer je to jednostavna matematička računica, zasnovana na ostvarivanju profita.

- No, investitori traže sigurnost da će vratiti uloženo. Toga u BiH nema, a krivac je politička situacija. Ne radi se više o grubim nastupima naših političara, investitori osluškuju i reagiraju na najbenignije izjave i prijetnje koje razmjenjuju bh. političari – smatra Rička.

Traže sigurnost

Prema njegovim riječima, investitori su postali toliko osjetljivi da ih uplaši i najmanja nesloga između članova Predsjedništva BiH.

- Da ne govorimo o sukobima između vlada entiteta. Sve to dovodi do toga da ljudi odbijaju da ulažu svoj novac u BiH i okreću se drugim zemljama u regionu, što dokazuje i izvještaj UNCTAD-a – rekao je Rička.   

Nema proizvodnih investicija 

- Čak i u strukturi ulaganja koja imamo, nema mnogo proizvodnih investicija. Većinom se radi o ulaganjima u banke te u neke sfere uslužne djelatnosti. Pravih stranih investicija u proizvodnju kod nas nema, nema fabrika, nove proizvodnje – pojasnio je Rička.