Bosna i Hercegovina zadužena je kod 19 inozemnih kreditora, kojima je u prvom kvartalu ove godine otplatila 211,4 miliona KM duga. Samo kamate i provizije koštale su građane BiH više od 30,5 miliona maraka!
Podaci o izvršenom servisiranju obaveza po osnovu vanjskog duga za period od januara do marta ove godine pokazuju da su sva dugovanja izmirena pravovremeno i u ukupnom iznosu od 211.437.495 KM.
Svi nivoi
Najviše duga otplatila je Federacija BiH, čak 134,2 miliona KM, dok je Republika Srpska otplatila 74,2 miliona KM. Distrikt Brčko vratio je dugove teške 2,1 milion, a institucije BiH 885.889 KM.
BiH je zadužena kod 19 inozemnih kreditora
Najviše smo vratili Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), i to 96,5 miliona KM. Nakon MMF-a, najviše duga vraćeno je Evropskoj investicionoj banci (EIB), malo više od 34 miliona KM, te Svjetskoj banci, odnosno njenom Međunarodnom udruženju za razvoj (IDA) - 32,6 miliona KM.
Više od 12 miliona KM vraćeno je i Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD), koja, također, djeluje pri Svjetskoj banci, te isto toliko i Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). Evropskoj komisiji otplaćeno je 9,7 miliona KM duga, a Saudijskom fondu 4,7 miliona KM. Krajem marta, vanjski dug BiH iznosio je 7,9 milijardi KM.
Ekonomista Muris Čičić kazao je za “Avaz” da nije problem ukupna zaduženost Bosne i Hercegovine.
Čičić: Nemamo novac iz tekućeg državnog prihoda
- Teško je da ćete u svijetu naći državu koja je manje zadužena. Ali, problem je gdje ovaj novac, koji posuđujemo, ide. U slučaju BiH, većina svakako ide u javnu potrošnju. Za ovakav nivo zaduženosti postoje i objektivni, ali i subjektivni razlozi – pojasnio je Čičić.
Gdje ide novac
Dodao je da je BiH od kraja rata imala problema s deficitom, posebno u trgovinskoj razmjeni.
- U suštini, najveći razlog zaduživanja u BiH je javni sektor, komplicirana struktura države, koju je vrlo teško finansirati. Tu, prije svega, mislimo na državne, entitetske, kantonalne i općinske institucije. Godinama imamo deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni i to, također, treba finansirati. Tek onda na red dolaze društvene investicije, kao što su putevi. Napravili smo, eto, skoro 100 kilometara autoputa i to je finansirano kreditom, jer mi, kao država, baš i nemamo novca iz tekućeg državnog prihoda – naglasio je Čičić.
Prema njegovim riječima, očekuje se da se dug do naredne godine još poveća, jer će se dobar broj planiranih investicija, posebno u infrastrukturu, opet finansirati iz kreditnih sredstava međunarodnih finansijskih institucija.
Potrebno plansko zaduživanje
- Potrebno je razmisliti o planskom zaduživanju, dakle zaduživanju u određene svrhe ili za određene projekte kako bi se izbjeglo zaduživanje za javnu potrošnju. Ali, to bi moglo kad bismo imali državu kojom se upravlja sa jednog nivoa, a ne kao što je to kod nas – istaknuo je Čičić.
