Bivši guverner Centralne banke BiH i doskorašnji dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Kemal Kozarić kazao je da što se tiče krize oko turske lire, ne vjeruje da to može direktno uticati na BiH, posebno na finansijski sektor.

- Ziraat banka je ovdje aktivna. To jeste državna banka, ali srednje veličine, koja raste umjereno i mislim da je do sada solidno pozicionirana i da nema niti bi trebala da ima neke velike probleme u percipiranju svojih klijenata. Moguće da će biti nekih manjih kreditnih pozicioniranja nego što je bilo ranije, ali generalno ne očekujem da ona može ući u neki problem. Jer, to je banka koja ima također jedan odmjeren rast i mislim da je dobro pozicionirana na bh. tržištu i tako da neki manji kreditni rast može da bude, ali generalno ne vidim da bi mogao biti problem - poručio je Kozarić. 

Što se tiče konvertibilne marke, BiH je, kaže Kozarić, vezana za euro kao sidro valutu i dijeli sudbinu sa eurom.

- Zakonom je finansiran kurs i tu se ne može desiti ništa iznenađujuće. Šta će se dalje dešavati, vidjet ćemo. Mislim da pregovori i dogovori, diplomatija, moraju da urade svoje i da nije dobro da ni jedna, a ni druga strana sankcijama ili carinskim zaprekama rješava problem. Tim se problem neće riješiti, može se samo iskomplicirati. Iskreno se nadam da će razum prevladati. Turska je važna Americi, a i Amerika je važna Turskoj. To sve i pored Rusije i Irana i svih ostalih koju su tu, na tom prostoru - kaže Kozarić.

Novi trgovinski ugovor sa Turskom, kaže on, pored mesa uvodi neke nove proizvode, kao što su mliječni, brašno, ulje...

- Bit će u pitanju mogućnost kapaciteta BiH, odnosno da li ima mogućnost sa bh. strane da se odgovori svim zahtjevima Turske. Generalno su se otvorila ta vrata i mislim da je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, odradio dobar posao i da radi dobar posao, te da s te strane je to dobro za bh. ekonomiju. Investicije iz Turske, nažalost, su 419 miliona KM u BiH i u odnosu na 13 milijardi investicija koje su se desile od stranih ulagača su tri posto. Taj prostor je jako prisutan u smislu mogućnosti. Mi nismo iskoristili taj momentum dobrih odnosa i historijskih, fizičkih i svakakvih drugih i mislim da tu ima jako puno prostora na obje strane - cijeni Kozarić.

Kada je u pitanju Turska, naravno, kaže Kozarić, da situacija nije nimalo jednostavna, ali on smatra da institucije Turske imaju kapacitet da odgovore na te izazove.

- Mjere Centralne banke Turske koje su uvedene vrlo brzo kroz smanjenje obavezne rezerve ili uvođenje povećanja obavezne rezerve za devizne depozite za komercijalne banke su dovele do smirivanja tržišta u Turskoj. Lira se na neki način pomalo stabilizira i dugoročno mislim da bi se trebala vratiti na neki razumni nivo. S druge strane, zaduženost komercijalnih banaka i realnog sektora Turske od 340 milijardi, od toga 143 milijarde u odnosu na evropske banke, donosi jednu zabrinutost kada je u pitanju bankarski sektor u Evropi i EU. Posebno se to odnosi na neke banke iz Španije, Francuske i Italije. Generalno, mislim da su komercijalne banke u kapacitetu da odgovore svojim obavezama i da tu neće biti dugoročnih problema - navodi Kozarić.

On ističe da je sam odnos građana Turske prema domaćoj valuti i bankarskom sektoru jako bitan.

- Tu je turski predsjednik Erdogan, rekao bih, iskoristio svoj autoritet i pozvao na ekonomski patriotizam koji se trenutno može vidjeti. Turci i dalje vjeruju svojoj valuti, svojoj Centralnoj banci i svojoj državi. Jako je bitno da Centralna banka neovisno donosi svoje monetarne mjere i da sa te strane ostavi u kapacitetu svojim deviznim rezervama koje su na 98 milijardi dolara ili 22 milijarde u zlatu jedan značajan resurs gdje mogu intervenirati i zaštititi svoju domaću valutu. Tako da, generalno, iako je situacija dosta kompleksna, mislim da je ona rješiva, a posebno jer Turska ima dobru geopolitičku poziciju da može da reducira svoju indisponiranost prema Evropi i da je zamijeni svojim angažmanom u Aziji, a prije svega u Rusiji, Kini, Azerbejdžanu, Iranu... - istakao je Kozarić.

Naveo je da Turska nije Grčka, te da se grčki scenarij ne može ni porediti sa tom zemljom.

- Vjerujem u snagu Turske i njene institucije. Tu je 81 milion stanovnika, odnos prema državi, odnos prema domaćoj valuti. To je sve drugačije. Turska je negdje oko 30 posto GDP zadužena, a Grčka je bila 176 posto zadužena, dva puta više nego što proizvodi. Tako da lično mislim da se to ne može porediti i da neće doći do sličnog scenarija. Da su u problemu, jesu. Ali, djeluju i uvode neke mjere, pa čak i kontramjere kada su u pitanju carine. Ne mislim da je to dobro da se na taj način odgovara, ali jednostavno i predsjednik Turske pokazuje određenu snagu, jer želi da na kraju krajeva pokaže da je autoritet i da država može da rješava svoje probleme, jer to je ozbiljna i organizirana država - poručio je Kozarić.