Predstavnički dom Parlamenta BiH konačno će 4. septembra, na vjerovatno posljednjoj sjednici u ovom sazivu, razmatrati Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Predlagači ovog zakona su poslanici Damir Arnaut (SBB), Saša Magazinović (SDP), Senad Šepić (Nezavisni blok), Maja Gasal-Vražalica (DF), Borislav Bojić (SDS), Hazim Rančić (SDA), Jasmin Emrić (A-sda) i Diana Zelenika (HDZ 1990).
Upitna sudbina
Riječ je o rješenju na kojem su radile evropske institucije u BiH u saradnji s nevladinim sektorom i nekim od političkih stranaka u Parlamentu BiH i koji je još prije deset mjeseci upućen u proceduru, ali razne opstrukcije zaustavile su njegovo donošenje.
„Transparency International“ (TI) BiH jedna je od organizacija koje su bile uključene u konsultacije u vezi s novim prijedlogom zakona. Ivana Korajlić, v. d. izvršnog direktora TIBiH, kaže za „Avaz“ da je upitna daljnja sudbina ovog zakona.
- Dugo je ovaj zakon stajao u Vijeću ministara i dosta vremena je potrošeno na prikupljanje raznih mišljenja. Namjerno se odugovlačilo i čak kada je reagirala i međunarodna zajednica, opet se čekalo sa stavljanjem ovog zakona na dnevni red. Ako bude i usvojen u prvom čitanju u ovom sazivu Parlamenta BiH, pitanje je šta će biti s ovim zakonom i kako će ga dočekati naredni saziv - kaže Korajlić.
Damir Arnaut, poslanik SBB-a i jedan od predlagača ovog zakona, kaže da će se SBB nastaviti boriti za donošenje ovog zakona. Arnaut pojašnjava i da, prema Poslovniku, ovaj zakon može biti obnovljen u narednom sazivu Predstavničkog doma BiH, ako barem jedan od njegovih predlagača bude ponovo izabran u taj dom.
Direktor i poslanik
On smatra da je glavni krivac za nedonošenje ovog rješenja član Kolegija Doma iz SDA Šefik Džaferović.
- Glavni kočničar ovog zakona je gospodin Džaferović, koji je odredbu koju su odobrili OSCE i Evropska unija i koja predviđa da neko ne može istovremeno biti direktor Kliničkog centra i izabrani poslanik nazvao kancerom. Zbog toga ovaj zakon tek sada dolazi na dnevni red. Obećanje SBB-a je da ćemo ovaj zakon zagovarati u idućem sazivu, kada neće biti gospodina Džaferovića da ga obara - kaže Arnaut.
Već mjesecima na državnom nivou niko ne utvrđuje je li neki od zvaničnika u sukobu interesa, jer nadležna komisija je u blokadi. Naime, Dragan Anđelić, koji je bio član Komisije za utvrđivanje sukoba interesa, podnio je ostavku na tu funkciju, a novi član nije izabran. Protiv Anđelića TIBiH je podnio prijavu da je u sukobu interesa.
Niko ne zna ko nezakonito stječe korist
Upitno je kada će i nova komisija u narednom mandatu biti formirana, što je, kaže Korajlić, također problem. Svako odugovlačenje donošenja ovog zakona i imenovanja komisije ostavlja mogućnost nekome da nesmetano bude u sukobu interesa i od toga stječe korist.
- Nažalost, prema sadašnjem zakonu, kazne za sukob interesa su minorne i uopće nemaju značajnije posljedice na one koji u tom segmentu krše zakon. Pritom, ne smije se zaboraviti da se u FBiH zakon o utvrđivanju sukoba interesa ne provodi već pet godina - ističe Korajlić.
Dio Reformske agende
Ambasadori Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Evropske unije i OSCE-a još u maju ove godine poslali su članovima Kolegija Predstavničkog doma Mladenu Bosiću, Borjani Krišto i Šefiku Džaferoviću pismo u kojem su ih upozorili na važnost usvajanja zakona o sprečavanju sukoba interesa u BiH. Između ostalog, tada su naveli da je poboljšanje zakonskog okvira za rješavanje sukoba interesa dio Reformske agende i ključni korak na putu prema integraciji u EU.