Bosna i Hercegovina je i dalje kooperativni partner u borbu protiv terorizma. Ona je nastavila izgradnju i jačanje svojih kapaciteta za borbu protiv terorizma i tokom 2017. godine. Međutim, zakonske praznine i blago kažnjavanje ostaju veliki izazovi. Postoji određena funkcionalna saradnja među agencijama za provođenja zakona, ali su je međuljudski odnosi i sukobljenost unutar regiona potkopali efikasnost institucija u borbi protiv terorizma.  

Ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke ekstremističke grupe stalni su potencijalni izvori terorizma u BiH, a postignut je mali napredak u rehabilitaciji i deradikalizaciji. BiH je članica Globalne koalicije za poraz ISIL-a - navedeno je u izvještaju Stejt department o stanju terorizma u svijetu za prošlu godinu.

Nikakav napredak

Upozorava se, kada je BiH u pitanju, da tokom prošle godine na državnom nivou nije donesena niti jedna značajnija odluka u ovoj oblasti. Navodi se i da je u entitetu Republika Srpska usvojen novi krivični zakon koji usklađuje krivična djela koji je oštriji od prethodnog.

Posebno se upozorava da su presude za učešće u terorističkim i paravojnim organizacijama na državnom nivou "često ispod minimuma propisanih Krivičnim zakonom BiH". Objašnjeno je da je to zbog "sudija koji su uzimali u obzir olakšavajuće okolnosti". Sudovi su tako izricali kazne manje od godinu dana, iako je zakonski minimum mnogo viši, te su time omogućili osobama osuđenim za terorizam da "plate novčanu kaznu umjesto da budu u zatvoru".

Stejt department navodi i da je Ministarstvo pravde BiH predložilo cijeli niz amandmana s ciljem jačanja borbe protiv terorizma "bilo je malo političke volje, uključujući i samo Ministarstvo, kako bi se te izmjene usvojile".

Politička volja, navodi se dalje, još je bila manja kako je BiH ulazila u izbornu 2018. godinu.

Upozorava se i da su kapaciteti Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) limitirani i da samo 25 ljudi radi na ovim poslovima.

- Radna grupa za borbu protiv terorizma, koju vodi Tužilaštvo BiH tokom 2017. godine sastala se samo dva puta. Javna neslaganja između vršioca dužnosti glavnog tužioca, ministra sigurnosti i rukovodstva SIPA-e potkopala su strateški napredak u inicijativama za borbu protiv terorizma - navodi se u izvještaju.

Poremećaji u istragama

Dodaje se i da je "nedostatak istražitelja protiv terorizma i saradnje unutar regiona u BiH često su doveli do poremećaja u istragama i oslobađanja osumnjičenih nakon kratkog pritvora".

Kao jedan od više nego rijetkih dobrih primjera naveden je rad Međureligijskog vijeća. Ovo tijelo je "promoviralo toleranciju i borilo se protiv nepoštovanja ili nasilja usmjerenog prema bilo kojem od članova vjerskih zajednica u BiH".

Zaključeno je i da su "Krivični zakon BiH i srodni pravni akti zemlje načelno konzistentni s standardima Ujedinjenih nacija i Evropske unije za borbu protiv terorizma".

Primjeri hapšenja terorista  

U izvještaju je navedeno i nekoliko primjera hapšenja osoba koje su osumnjičene ili osuđene za terorizam.

Tako je 29. novembra 2017. policija uhapsila Emira Hodžića, koji je već bio osuđen na godinu dana zatvora zbog učešća u stranim terorističkim organizacijama. Ovog puta bio je uhapšen zbog, između ostalog, posjedovanja ručnog bacača.

Prethodno, u junu je policija uhapsila Enesa Mesića kada je pokušao ilegalno prijeći granicu sa Srbijom. Policija je sumnjala da tamo planirao izvesti teroristički napad. Dva mjeseca prije toga Mesić je osuđen na tri godine zatvora zbog terorističkih aktivnosti, ali nije bio odmah zatvoren, "čime se još jednom naglašava problem s pravosudnim sistemom u BiH", navedeno je u Izvještaju.

Dodaje se da je i "još šest drugih osuđenih terorista je ponovo uhapšeno ili vratilo u pritvor nakon što ih Državni sud nije zatvorio odmah nakon izricanja kazne".

Saradnja s SAD

- BiH je nastavila sarađivati sa Sjedinjenim Državama u borbi protiv terorizma. Na primjer, vlasti BiH radile su s SAD na izručenju Mirsada Kandića, osobe bliske ISIL-u koji živi u Sarajevu - piše u Izvještaju.