Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Metju Fild (Matthew Field) u BiH dobro poznaje situaciju u našoj zemlji.  

Iako je nedavno stupio na ovu dužnost, on je prethodnih nekoliko godina radio kao šef Političkog odjela Delegacije Evropske unije u BiH. Narodskim rječnikom kazano, bh. političare zna k'o zlu paru!

Izbora jeste bilo puno

Ovo su barem 10. izbori iza nas. I Vi govorite o neregularnostima. Kako je moguće da ih ima, i to u tolikom broju?

- Da, izbora jeste bilo puno i izgleda da nam se stalno ponavljaju isti problemi. ODIHR će uskoro izaći s finalnim izvještajem i dati preporuke. PREMA onome što su do sada rekli, već možemo znati šta će tamo pisati i šta će oni preporučiti. Pitanje je zašto se preporuke ODIHR-a ne provode? I to jeste veliki problem.

Stoga, mislim da za nove vlasti preporuke koje će dati ODIHR moraju biti prioritet. To se više ne može gurati na kraj dnevnog reda parlamentarnih sjednica, kako je to bilo do sada. Velika Britanija će zagovarati njihovu što skoriju implementaciju, a mislim da će to biti i stav ostalih u međunarodnoj zajednici.

U ovom momentu, iskreno govoreći, građani baš i ne vjeruju u izborni sistem. Smatraju ga kompliciranim i zbunjujućim...

Čekajte, čekajte. Nećemo o tehnikalijama. Problem je što građani smatraju da su izborne komisije pod direktnom političkom kontrolom.

- Ima puno stvari koje se mogu uraditi kako bi se unaprijedio izborni sistem i reducirao politički utjecaj...

Koji, dakle, postoji.

- Da! On postoji i zato su ljudi zabrinuti. Ne smatraju da je izborni proces nezavisan, niti transparentan.  

A Vi? Šta Vi mislite?

- Na dan izbora pratio sam izbore i vidio koliko je on traljav i kompliciran.

 To se radi namjerno?

- Pa... ako stalno dobivate iste preporuke, ako se stalno ukazuje na iste probleme, a to se ne mijenja, onda se odgovor sam od sebe nameće. Dakle, ne dešava se slučajno.

Poboljšanje procesa, smanjenje utjecaja stranaka na njega, to ODIHR sugerira, to je ono što mi zagovaramo. Sve što će poboljšati povjerenje ljudi u izborni sistem BiH treba se provesti. Ne mislim da je koincidencija da se stalno upozorava na iste probleme i da skoro polovina ljudi ne izlazi na izbore u BiH.

Dakle, mora se mijenjati Izborni zakon BiH. To nisu iste promjene koje zagovara HDZ BiH?

- Morate vidjeti s njima koje promjene zagovaraju. Mislim da mi i oni govorimo o nekim različitim stvarima. Za mene su to preporuke ODIHR-a, kao i činjenica da smo imali presude Evropskog suda za ljudska prava koje se ne provode više od 10 godina. Sve se odnose na promjene izbornog procesa i prosto mi je nevjerovatno da ni danas ne možete biti kandidat ili glasati slobodno i gdje hoćete. Imamo tu cijeli niz problema.

A da Vas podsjetim, već 10 godina nemamo lokalne izbore u Mostaru. I to sve u zemlji koja želi u EU. To je nevjerovatno!

Pitali ste me radi li se ovo namjerno? Odgovornost je na Parlamentu! Oni nisu riješili ove probleme.

Namjerno?

- Nisu ih uspjeli riješiti.

Težak sastanak u CIK-u

Bili ste, s još nekoliko ambasadora, na sastanku s čelnicima CIK-a. Iz nekoliko mi je izvora potvrđeno da je za Vas to bio težak, pa i neugodan sastanak. Zašto?

- Tačno je da smo zatražili da se ozbiljno razmotre prijave o zloupotrebama i zahtjevi za ponovno brojanje glasova. Objasnili su nam procedure i mi smo ih jasno razumjeli. No, u CIK-u sam bio i zato što sam zabrinut da je to tijelo izloženo političkom pritisku. Svi smo vidjeli da je to tijelo (bilo) izloženo pritiscima i kritikama sa svih strana. Jasno mi je zašto su ljudi zabrinuti, zašto stranke kritiziraju Komisiju kada vjeruju da su njihove žalbe utemeljene...

Ali, nije pošteno napadati CIK ako Parlament nije uradio svoj dio posla. I sada se neke političke stranke žale, a stvari su trebale biti već riješene u parlamentima.

Problem mrtvih na biračkim spiskovima je jako ozbiljan. Ali to nije jedino odgovornost CIK-a. I kada smo razgovarali s njima, oni su nam skrenuli pažnju da su puno puta upozoravali odgovarajuće institucije da taj problem nije riješen. CIK sam to naprosto ne može uraditi.

Neću reći da je sve savršeno u CIK-u. Ali, imaju i druge institucije u tom lancu koje trebaju uraditi svoj dio posla kako treba.

Moram istaći da mi je iznad svega bitno da birači ove zemlje dobiju dodatne razloge da vjeruju u ispravnost izbornog procesa.

S obzirom na haotično stanje nakon izbora, hoće li vlasti na svim nivoima u BiH biti konstituirane do kraja naredne godine?

- Do kraja naredne godine? Znam koliko je trebalo da se formira vlast nakon izbora 2014. A sjetite se i situacije nakon izbora 2010. Nadam se da se to neće ponoviti. Formiranje vlasti je urgentno. Ne možete više sebi priuštiti gubljenje vremena. Ima toliko posla pred vama. Ljudi sve masovnije odlaze! Ko misli ozbiljno raditi na provođenju reformi i rješavanju problema građana ima mnogo, mnogo posla.

EU će, naprimjer, uskoro izdati mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo. Oni moraju imati odgovarajuće institucije ovdje kojima će to predati i s kojima će raditi.

Nema vremena za traćenje. Prioritet mora biti rad na reformama i rješavanje problema koji građane muče u zdravstvu ili obrazovanju, naprimjer, u suzbijanju korupcije koja je toliko raširena ovdje, partijski utjecaj koji dopire u sve dijelove života... Stranke sada razgovaraju o programu djelovanja i to uzima vremena. Razlog za to je i u tome što se tokom kampanje niko nije ozbiljno bavio istinskim pitanjima. Sada moraju. Nadam se da će se vlasti brzo formirati i da će prionuti na posao. Imate egzodus ljudi. Oni sve masovnije odlaze i ako to nije urgentni problem koji se mora rješavati, onda...

Bez SDA?

- Prioritet je da se vlasti brzo formiraju i rade na jasnom programu reformi. Ko će biti u tome, koje stranke, to je na njima da dogovore. Ali, vremena za gubljenje nema. Što prije treba početi raditi na poboljšanju života građana. Malo ili gotovo nimalo, posebno u posljednje dvije godine, nisam vidio da se radi na tome.

Dakle, umjesto matematičkih koalicija, brojanja mandata i raspodjele pozicija, radije bih da vidim programske koalicije i predan rad na reformama zarad boljitka ljudi BiH.

 Pojačali smo svoj angažman

 Dakle, bez SDA! Dobro. Postoje neke najave mogućeg obnovljenog snažnog angažmana međunarodne zajednice u BiH jer je ona iz nje otišla prerano.

- Ne govorim o strankama pojedinačno.

Ujedinjeno Kraljevstvo nikad nije otišlo! Mi smo čak pojačali svoj angažman ovdje i nastavit ćemo tako. Da, mi odlazimo iz EU, ali ćemo ovdje biti još prisutniji. Ovaj region nam je blizak, imamo jake interese i vjerujemo da možemo pozitivno utjecati. Sve više imam zahtjeva za pomoć i angažman. Vidi se da radimo i vide se rezultati. Naša pomoć BiH je udvostručena i još će rasti. Dakle, niti smo kad otišli, a bit ćemo još prisutniji.

 Uvest ćete i sankcije protiv političara? Dodika, naprimjer? 

- Kao članica Evropske unije, mi još pratimo politiku EU. Očito da nema saglasnosti unutar 28 država da se sankcije nametnu prema bilo kome u BiH. Vidjet ćemo šta će biti nakon našeg izlaska iz EU. Ne bih da špekuliram o tome kako će izgledati naša politika prema politici EU dok su pregovori još u toku.

Jeste li se sreli s Dodikom nakon izbora? Je li Vam se izvinio?

- Nisam. Ali planiram se vidjeti i s njim u doglednoj budućnosti. S njim sam sjedio prije izbora. Razgovarali smo o svemu, bila je to konstruktivna i iskrena konverzacija. A onda je on ponovio ranije optužbe na naš račun, koje su potpuno neutemeljene. On je govorio o britanskim špijunima i našem neprikladnom miješanju. To apsolutno ne stoji!

Izbori su iza nas i mi smo na istoj poziciji, želimo imati konstruktivne odnose sa RS kakve smo i imali u protekle četiri godine.

Nastavlja se retorika iz izborne kampanje

Tokom tog susreta razgovarali ste i o 'britanskim špijunima' i ostalom?

- Pričali smo o britanskoj kontinuiranoj podršci RS i uključenosti u izbore i mislim da smo riješili sva pitanja. To što imamo naše vojnike ovdje u sklopu EUFOR-a nije ama baš nikakva novost. Jednostavno, nastavljamo naš doprinos trupama EUFOR-a i njihovom mandatu.

Na sve optužbe koje je i ponovio vrlo jasno smo odgovorili.

 I vaši vojnici su i dalje ovdje?

- Kao dio aktivnosti EUFOR-a. Uvijek su i bili.

Ne. Mislim na tih čuvenih 40.

- Prvo, nije 40. Njihov broj se nije mogao tačno odrediti jer su neki naši vojnici došli, a onda su drugi išli kući, jer im je istekao termin na koji su bili angažirani u BiH. I da ponovim, naši vojnici su dio EUFOR-a i tako će ostati u budućnosti.

 Predsjedništvo BiH još nije ni konstituirano, a već svjedočimo i međusobnom, ali i verbalnom ratu sa susjedima...

- Vidimo da se nastavlja retorika iz izborne kampanje. A trebaju nam razgovori na temeljima konstruktivnog dijaloga i fokusirani na interese građana, njihove potrebe i budućnosti, a ne na podjele i prošlost. Očekujem da će sva tri člana Predsjedništva BiH raditi u skladu sa obavezama koje njihova pozicija nosi. Da će biti okrenuti ka budućnosti, konstruktivni i usredotočeni na građane i njihove potrebe. Ocjene treba donositi na osnovu njihovih djela, a ne onoga što govore.

EU će početkom naredne sedmice, na zahtjev Hrvatske, raspravljati o BiH i izborima. Šta je pozicija Velike Britanije?

- Drago nam je da će se razgovarati o BiH i učestvovat ćemo u tome. Željeli bismo da se razmotri niz pitanja i razgovara kako bi ih trebalo rješavati i kako da BiH napreduje. Pitanja poput reformi, puta ka EU te izbora u Mostaru i provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava.

 A ne o tome kako je Komšić izabran?

- Možda neke države EU žele razgovarati o drugim pitanjima. Za nas je ovo prioritet - kako da BiH napreduje. Što se mene tiče, njegov izbor je legalan i u skladu s Dejtonom.

Osim rasprave na FAC, BiH bi se mogla naći i na dnevnom redu decembarskog samita NATO-a. Hoće li Vaša zemlja podržati aktiviranje MAP-a ako se na tom sastanku otvori ta tema?

- Već dugo zagovaramo da BiH treba napredovati i na putu prema NATO-u. Smatramo i da su napravljeni značajni napori na reformi odbrane. Budimo jasni, naredni bh. korak nije ulazak u NATO, već nastavak reformi i bliža saradnja s ovim savezom. Velika Britanija želi da BiH napreduje i svaka prilika da se o tome razgovara je dobrodošla.

Vidite, imamo sada jednu čudnu situaciju. Neke države regiona, poput Srbije naprimjer, imaju bolje odnose s NATO-om nego BiH. Ta je država nedavno bila domaćin velikih manevara NATO pakta. I druge države iz regiona napreduju u izgradnji svojih odnosa s Alijansom. U konačnici, na ovoj je zemlji kako će graditi odnose i s NATO-om.

Ne podržavam nikakve blokade u formiranju institucija

- Nisam u posljednje vrijeme razgovarao s gospođom Krišto. Ono što kažem privatno u razgovorima sa strankama govorim i javno - treba što prije formirati vlast koja će raditi na reformama koje će donijeti dobrobit svim građanima.

Ne podržavam nikakve blokade u formiranju institucija, posebno kada postoje pravni i drugi mehanizmi za rješavanje pitanja.

Dijalog, kompromis i nalaženje rješenja način je da se vlasti formiraju i počnu neodložno raditi.

Više stranaka najavljivalo je mogućnost blokiranja konstituiranja vlasti. Zaista, ne bih želio svjedočiti tome. Više nemate vremena za gubljenje!

Iskustvo iz vremena formiranja vlasti 2010.- 2011. imalo je izrazito negativan efekt na reputaciju BiH, a posebno se loše odrazilo na građane ove zemlje.

Priče o blokadama, prijetnje, samo tjeraju veći broj ljudi da napušta ovu državu. Mislim da to nikome ne odgovara.

Meni već puno dijelova ove zemlje izgleda napušteno.

Iznimno smo suzdržani na priče o razmjenama teritorija

- Velika Britanija podržava dijalog Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa jer smatramo da je to jedini put.

Kada je u pitanju prijedlog razmjene teritorija, vrlo smo oprezni, odnosno suzdržani.

Rizici, ne samo za odnose dviju država, već i građane s ove ili one strane granice, veliki su, a takav dogovor odrazio bi se i dalje od Balkana.

Zato smo vrlo oprezni kada se radi o pričama o razmjenama teritorija.

BiH na dnu

- Nije neuobičajeno da države prestižu jedna drugu u utrci prema putu i da se to desi vrlo brzo. Imate sada primjer Makedonije, u kojoj postoji pozitivna klima da se promjene dese.

Može i BiH biti primjer kako se s posljednjeg mjesta probija naprijed u utrci ka EU. Sve zavisi od toga da se vlast brzo formira i pristupi provođenju istinskih reformi, važnih za građane. Ali sve će najviše zavisiti od političke volje i liderstva.