U procesu izgradnje spomenika civilnim žrtvama genocida u Prijedoru u Čikagu, delegacija Udruženja "Prijatelji Prijedora" i Instituta za istraživanje genocida Kanada održala je sastanak u gradskoj upravi Čikaga. Ideja spomenika u potpunosti je podržana od vlasti grada, a nastavljaju se razgovori s drugim nivoima da bi se što prije dobila dozvola i prostor za izgradnju.
U ime gradske vlasti iz Čikaga su prisustvovali: Patrik Okonor (Patrick O’Connor), Margaret Lurino, Brajan Rabin (Brian), Lidija Ros (Lidia), Nejten Mejson (Nathan Mason). U ime Udruženja Prijedročana "Prijatelji Prijedora" iz Čikaga i Instituta za istraživanje genocida Kanada prisutni su bili Mirsad Čaušević, Haris Džubur, Asja Dizdarević, Semir Delić i Džo Ibara (Joe).
- Bosanska zajednica u Čikagu je najrazvijenija, najobrazovanija i ekonomski najmoćnija bosanska zajednica u Sjevernoj Americi. Svojim dugogodišnjim radom, više od 100 godina, bosanska zajednica je dala veliki doprinos kako prezentaciji najboljih vrijednosti BiH tako i samom razvoju grada na ekonomskom, kulturnom, akademskom i sportskom nivou. Više od 100 godina bosanska zajednica kroz različite programe daje doprinos da Čikago zaista bude veliki grad u kome se poštuje i prihvata drugo i drugačije. S bosanskom zajednicom Čikago je bolji, otvoreniji grad - rekao je Mirsad Čaušević predstavljajući projekt izgradnje spomenika.
Zatim je predstavio idejno rješenje spomenika.
- Naša želja je da se ovaj spomenik izgradi u Prijedoru, ali lokalne vlasti to uporno odbijaju. Imajući u vidu da se u Čikagu nalazi veliki broj preživjelih žrtava i članova njihovih porodica iz Prijedora, odlučili smo se za izgradnju spomenika žrtvama zločina genocida u Prijedoru. To bi bio prvi spomenik takve vrste u svijetu. Istovremeno planiramo podizanje istog spoemnika u Torontu i drugim mjestima - objašnjeno je u izlaganju.
Kako kažu, značaj spomenika žrtvama zločina genocida u Prijedoru u Čikagu je veoma velik. Prije svega, u jednom od najvećih, najrazvijenijih i najotvorenijih gradova u svijetu spomenik će svjedočiti o potrebi kontinuirane borbe protiv nasilja, ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida, ugrožavanja osnovnih ljudskih prava i sloboda.
Jedan od gradova u kome je izvršen najmasovniji zločin je Prijedor. Grad koji je u svjetsku ratnu historiju ušao s najviše koncentracionih logora smrti, najviše masovnih primarnih, sekundarnih i tercijarnih grobnica, grad s najviše osuđenih ratnih zločinaca od međunarodnih sudova poslije Drugog svjetskog rata.
