Ove godine članovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH) izlaze na nove izbore, koji će biti održani 7. decembra. Tada će se u prvom krugu birati članovi skupština medžlisa te će se formirati liste za Sabor IZBiH za koji će se glasati tek 22. decembra, kada bi trebao biti poznat sastav novog najvišeg zakonodavnog tijela IZBiH. 

Historijat Sabora

Prvi Sabor sazvan je i sastavljen 1909. godine, kada je i formirana preteča današnje IZ, koja se tada zvala Uprava za brigu o vakufsko-mearifskoj imovini. Tadašnji sabor brojao je 30 članova, a njime je predsjedavao reisu-l-ulema Islamske zajednice. Članovi su birani iz svih okruga Bosne i Hercegovine, a pravo da budu birani imali su članovi koji nisu smjeli biti mlađi od 60 godina. Zanimljivo je da u tadašnje vrijeme, ako dođe do neriješenog rezultata između kandidata, takav slučaj bi se rješavao bacanjem kocke. 

Sabor će biti ukinut novim statutom 1936. godine, kada je ukazom kralja formirana nova Islamska zajednica koja se tada zvala Vrhovno vjersko starješinstvo, koje je i tada stoličilo u Sarajevu. Jednostavno, reis bi upravljao i Saborom i ostalim pitanjima, sem vakufa, koji je imao svoju direkciju.

Prvi put je institucija reisu-l-uleme i predsjednika Sabora razdvojena 1947. godine u FNRJ, kada su formirana i dva odvojena sabora, jedan u Sarajevu a drugi u Skoplju, dok je Vrhovni sabor stoličio u Sarajevu. Sistem izbora bio je sličan kao i sada, vjerski okruzi bi predlagali svoje kandidate koji bi potom sistemom delegiranja bili izabrani u Sabor.

Tadašnje pravilo bilo je da na svakih stotinu hiljada muslimana ide po jedan sabornik, a današnji ustroj Sabora formiran je 1990. godine, kada je i zvanično počela da djeluje IZBiH sa mešihatima.

Današnji način biranja

Izbori koji se održavaju u nedjelju uistinu su i historijski, ne samo za prekretnicu u IZ, nego i po načinu na koji se sabornici biraju. Prema Ustavu IZBiH, sabornici se biraju iz jednog izbornog okruga tj. medžlisa ili muftijstva, s tim da predloženi član ne može dolaziti iz mjesta koje broji manje od 50 džematlija. 

Nakon što se završe izbori po medžlisima i džematima, oni su dužni dostaviti imena koja će biti delegirana, pazeći pritom da svi kandidati budu teritorijalno raspoređeni. Sadašnja shema izbora funkcionira prema broju članova i samoj snazi muftijstva te tako Medžlis IZ Sarajevo daje najviše delegata, njih čak trinaest, dok tuzlanski muftiluk daje 13 sabornika. 

Šest muftijstava daje po sedam, a iz Srbije, odnosno Novog Pazara, i Hrvatske u Sabor ulazi 5 zastupnika, dok iz Slovenije ulaze tri. Dijaspora je također uključena u rad samog Sabora te su tako iz Njemačke i Sjeverne Amerike predviđena po dva, a iz ostalih po jedan, s tim da Skandinavske zemlje ukupno imaju jednog.

Važnost ovih izbora

Ono što je u svojoj posljednjoj hutbi rekao reisu-l-ulema jeste da se više mladih treba uključiti u rad Islamske zajednice da bi se njen rad poboljšao. To je sigurno rekao svjestan činjenice da mladi sve više odlaze iz BiH, a i nisu redovni članovi IZBiH. 

Naime, za punopravno članstvo u Islamskoh zajednici potrebno je plaćati redovnu članarinu koja može biti različita, zavisno od džemata, ali ona koja je najviše zastupljena je 50 maraka. Nadalje, Saboru, kao i cjelokupnoj IZBiH, potrebno je više žena koje bi se uključile u njen rad. Za sada broj zastupnica ne prelazi ni jedan posto, iako iz Islamske zajednice poručuju da žele taj broj povećati.

Kraj mandata reisa Kavazovića  

Ovi izbori dolaze na kraju prvog mandata Huseina Kavazovića, koji je bio sve, samo ne miran. On je Islamsku zajednicu našao u jednom haotičnom stanju s velikom pažnjom javnosti na samu funkciju koju je obavljao. Za proteklih šest godina on je imao pune ruke posla, donesen je i novi Statut, revidirana je i vakufska imovina i promijenjen je sam ustroj IZBiH. 

Ovdje treba istaći i činjenicu da je reis u rad samog vrha Islamske zajednice uključio i žene koje obavljaju funkcije direktorica pojedinih organa Rijaseta. Bio je tu problem i paradžemata, koji je na kraju i riješen, a sada kada gledamo kroz retrospektivu, to je uistinu bio i državnički potez.

Ovi izbori su važni jer će Sabor na kraju, uz još nekoliko dodanih članova, činiti izborno tijelo koje će birati novog reisu-l-ulemu. Za sada je prerano pričati o kandidaturama za tu funkciju, a cijela javnost i dalje želi vidjeti Kavazovića na toj funkciji, ne zbog njega kao smirene osobe koja mudro radi svoj posao nego zbog reformi koje su pokrenute i one koje čekaju.

Kada gledamo unazad šest godina, Kavazović je imao šansu da i otrgne Islamsku zajednicu iz ruku politike, ograđujući se od svakog oblika utjecaja u političke procese, pa čak i kada je njegov brat bio u pitanju.

Potreba za mijenjanjem

Ono što je sada bitno jeste da Sabor, u kakvom god sazivu bio, ne bude monotono tijelo koje se sastaje samo po potrebi i na kojem se ne raspravlja o gorućim temama koje pogađaju muslimane u BiH. Prema Ustavu IZBiH, Sabor se treba sastajati najmanje dva puta godišnje, odnosno kada se za to ukaže potreba, ili na zahtjev reisa ili jedne trećine sabornika.

U pravu je reis kada kaže da Islamskoj zajednici trebaju mladi ljudi, ali kakvi mladi ljudi. Očigledno je da Sabor već sada nema namjeru ni pozivati ni raspravljati o ključnim pitanjima, prvenstveno zbog toga što ih je teško okupiti (neki sabornici dolaze čak iz Australije), ali takvo jedno tijelo ne treba biti pasivno.

Ono što treba jeste da raspravlja o gorućim pitanjima, o upravljanju imovinom Islamske zajednice, pa čak i utrošku novca pojedinih institucija unutar same Islamske zajednice, iako je to neka sasvim druga priča.

Islamskoj zajednici trebaju čestiti i pošteni ljudi, koji neće uzurpirati ni poredak, a ni rad bilo kojeg organa Islamske zajednice i, naravno, po ko zna koji put ponavljano, ne trebaju biti ni pod čijim utjecajem. Izborni inžinjering je vrlo moguć, jer se radi o uhodanim sistemima, pa onda u takvo tijelo dospiju ljudi koji su uspješni, realizirani poslovni ljudi, ali koji tokom zasjedanja nikada nisu podigli ruku da kažu nešto i time mijenjaju stvari u Islamskoj zajednici.

Kavazović je zacrtao dobar put IZBiH u svom mandatu, ka jednoj liberalnoj zajednici koja je otvorena za mišljenje svakog člana, ali mu u toj stvari treba podrška Sabora, jer ipak ljudi koji su tu izabrani imaju legitimitet naroda koji ih je birao i, kako je to reis i podvukao na posljednjoj hutbi, "mi zajednicu gradimo odozdo na gore i u službi smo ljudi koji nas biraju i imamo odgovornost prema njima".

Ako to zaborave novi izabrani zvaničnici, onda se samo vrtimo ukrug bez ikakvog napretka i nastojanja da nešto stvarno i popravimo.