Rak grlića materice jedna je od najučestalijih bolesti u BiH, pa i Evropi, ali za razliku od naprednih zemalja, gdje se ovom problemu posvećuje velika pažnja, strategija prevencije u BiH je još “mrtvo slovo na papiru”.

Ovo je u razgovoru za Fenu izjavila prof. dr. Ermina Latifagić-Iljazović, specijalista patologije u UKC Tuzla, a povod je sedmica borbe protiv karcinoma grlića materice, koja se raznim aktivnostima obilježava u cijeloj Evropi.

- Posljednjih godina puno pričamo o ovom problemu, ali unatoč tome, stopa učestalosti bolesti u našoj zemlji jedna je od najvećih, ne samo u regiji nego i u Evropi. Kada govorimo o BiH, gruba stopa učestalosti je 31,2 na 100.000 žena, a dobno standardizirana je 23,9. Usporedbe radi, učestalost u Srbiji je 20,3, dok recimo Hrvatska, Slovenija, Italija i Španija i još neke zemlje imaju učestalost obolijevanja ispod 8 na 100.000 žena. To znači da moramo pojačati naše napore da informacija o tome šta je karcinom grlića materice i kako ga spriječiti dođe do svake žene - kaže Latifagić-Iljazović.

Navodi da je slična situacija i u Tuzlanskom kantonu gdje je ova bolest druga po učestalosti. Najveći broj zabilježen je 2010. kada su evidentirana 73 slučaja.

- Prema statistici Zavoda za javno zdravstvo TK, u posljednjih 10 godina imamo blagi porast otkrivenih slučajeva karcinom grlića materice i taj broj je oko 50 oboljelih godišnje. Nažalost, udio abnormalnih citoloških nalaza u ukupnom broju urađenih tokom godine u UKC Tuzla zauzima značajan broj, što je u skladu s brojem novootkrivenih slučajeva karcinoma – navodi.

Objašnjava da se nastanak karcinoma grlića materice veže se za infekciju humanim papiloma virusom, odnosno seksualno prenosivom infekcijom.

- To se događa u više od 90 posto slučajeva, premda i promiskuitet i rano stupanje u seksualne odnose značajno doprinose nastanku promjena. Ono na što želim upozoriti jeste činjenica da, premda se maligne bolesti prijavljuju i prate na nivou kantona, u Federaciji i cijeloj BiH nema jedinstvenog registra bolesti – ističe ona.

Smatra da se u državi generalno malo vodi računa o preventivnim programima, tako da nema niti odgovarajućeg fonda, niti primjene preventivnih programa u praksi.

- Postoji određeni broj pisanih strategija za prevenciju malignih bolesti, ali se ne provode. Jednostavno, treba ih samo početi primjenjivati i rezultati neće izostati - kaže Latifagić-Iljazović.

Podsjeća da postoje testovi kojima se promjene na grliću materice mogu rano otkriti. Raditi odgovarajuće nalaze (papa test) prvi je korak, ali zbog mentaliteta naših žena odlazak ginekologu još se u mnogim sredinama smatra sramotom, što je pogrešno.

- Preporuke Evropske asocijacije za prevenciju raka grlića materice kažu da se prvi Papa-nalaz treba uraditi do godinu dana od prvog seksualnog odnosa. Ukoliko su tri uzastopna papa nalaza uredna, onda se test radi periodično, jednom u tri godine, što će odlučiti ginekolog. Naravno da žene reproduktivne dobi od 15-44 godina trebaju nešto intenzivniju kontrolu u skladu sa seksualnim ponašanjem – mišljenje je Latifagić-Iljazović.

Samtra da je preventiva u borbi protiv raka grlića materice jako važna. Narod treba prosvjećivati, pričati o karcinomu grlića materice, uzrocima nastanka i posebno o liječenju.

- Bitno je za ovaj tip karcinoma istači da se može stopostotno spriječiti redovnim pregledima i kontrolama. Rak, kao ni druge bolesti, ne bira ni po dobi, ni po boji kože. Ukoliko se otkrije u ranoj fazi, prije nego postane široko invazivan, izlječenje je potpuno. Ali, žena mora nastaviti s redovnim kontrolama i testovima. Ako se bolest otkrije u invazivnoj fazi, pacijentica mora proći kroz potpuni onkološki tretman, ishod ovisi od mnogo faktora, a ponekad je nepovoljan – ističe sagovornica.

Podsjeća i da se za prevenciju bolesti koristi zaštitna injekcija, ali žene u BiH o tome malo znaju, tako da je edukacija stanovništva i u ovom segmentu jako bitna.

-Preventivna HPV vakcina, a ima ih tri, štiti od najčešćih tipova humanog papiloma virusa. Sada se daje u dvije doze i namijenjena je prvenstveno djevojčicama u dobi od 11-12 godina. Ova vakcina je registrovana i u našoj zemlji, ali se ništa više nije uradilo na tom planu, tako da naše žene i javnost uopšte nemaju pravu informaciju o ovoj vakcini, njenim benefitima i primjeni generalno - zaključila je Latifagić-Iljazović.