Prof. dr. Dragan Primorac hrvatski je ljekar, pedijatar, genetičar i forenzičar. Odlukom senata Univerziteta ''Penn State'', jednog od najvećih američkih univerziteta, imenovan je prvim nosiocem titule “Global Penn State Ambassador” u historiji tog univerziteta osnovanog 1855. godine.

Godine 2002. Univerzitet ''New Haven'' (Institut za forenzičnu nauku „Prof. dr. Henry Lee“) u SAD mu dodjeljuje nagradnu za životno djelo. 

Predsjednik je Odbora za međunarodne odnose Američke akademije za forenzičke nauke i predsjednik je jednog od najuglednijih međunarodnih naučnih društava iz područja forenzičke i kliničke genetike “International Society of Applied Biological Science”, u čijem radu sudjeluje i četvero dobitnika Nobelove nagrade.

Predsjednik je Hrvatskog društva za humanu genetiku, Hrvatskog klastera konkurentnosti personalizirane medicine i Hrvatskog tematskog inovacijskog vijeća za zdravlje i kvalitetu života. Profesor je na američkim ''Penn State University'' i ''University of New Haven'' te na ''Xi’an Jiaotong University'', ''College of Medicine and Forensics'' u Kini. 

Redovni je profesor u trajnom zvanju na medicinskim fakultetima sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci. Nosilac je kolegija „Nacionalna sigurnost i forenzične nauke i globalizacija“ na doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik je Upravnog vijeća Specijalne bolnice ''Sveta Katarina'' i suosnivač je Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu.

Suosnivač je medicinskog fakulteta ''Medical School Regiomed'' u Bavarskoj. Zamjenik je šefa Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu i voditelj je katedre za sigurnost i nacionalnu sigurnost Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu. 

Prof. Primorac među prvim naučnicima u svijetu primjenjuje analizu DNA u svrhu identifikacije skeletnih ostataka žrtava rata i utemeljitelj je forenzičke genetike u Hrvatskoj. Sa svojim timom 1993. godine objašnjava molekularni mehanizam jednog tipa bolesti krhkih kostiju u djece (Osteogenesis Imperfecta), 2000. godine autor je izvornih rezultata o porijeklu Evropljana, među njima i Hrvata, koji su objavljeni u časopisu ''Science'', a autor je rada objavljenog u časopisu ''Nature'' (2016.), u kojem je s genetskog aspekta napravljen veliki iskorak u razumijevanju jedne od najznačajnijih migracija anatomski modernog čovjeka koja se dogodila prije 75.000 godina s područja Afrike.

 

Njegov poseban interes i veliki doprinos je u području regenerativne medicine i stanične terapije, a sa saradnicima prvi put do sada objašnjava molekularnu osnovu i terapeutski učinak matičnih stanica izdvojenih iz masnog tkiva tokom liječenja oštećenja zglobne hrskavice. Godine 2018., u saradnji s kompanijom u vlasništvu čuvene američke ''Mayo Clinic'' prvi put pokreće sistemsko uvođenje farmakogenomike (multigenetski panel sustav) u kliničku praksu u Evropi.

Ukupno je objavio oko 200 naučnih radova, kongresnih saopćenja te 20-tak knjiga i poglavlja u knjigama, a njegovi radovi su do sada citirani više 4.500 puta (Google Scholar). Radove objavljuje u najznačajnijim svjetskim naučnim časopisima, uključujući ''Science'' i ''Nature''. Do sada je bio mentor u izradi 11 doktorskih disertacija i dva magistarska rada.

Kao pozvani predavač sudjelovao je u radu više od 100 naučnih skupova širom svijeta. Dobitnik je 21 međunarodne i domaće nagrade. Počasni je građanin u pet gradova u RH i izvan RH.

O rezultatima njegovog rada pisali su najugledniji svjetski naučni časopisi poput ''Science'', JAMA i ''The Lancet'' te sredstva javnog saopćavanja poput ''New York Times'', ''USA Today'', ''Chicago Tribune'', ''Hartford Courant'', ''Connecticut Post'', ''Hospital News'', ''News Times'', ''Wall Street International Magazine'', ''Večer'' (Slovenia), ''Kleine Zeitung'' (Austria), ''Haaretz'' (Israel), ''Die Presse'' (Austira) te gotovo sve domaće i regionalne dnevne i sedmične štampe.

Počnimo s nagradom koju ste nedavno dobili od Američke akademije za forenzične nauke “Mary E. Cowan Outstanding Service Award”. U svom obrazloženju Odbor za dodjelu nagrade ističe da se „ovogodišnje priznanje dodjeljuje prof. dr. Primorcu za izvrsnost, međunarodnu prepoznatljivost i golemi doprinos razvoju forenzičnih nauka u svijetu“. Šta Vam ovo priznanje znači, pogotovo u smislu prepoznavanja Vašeg rada u svijetu u vrhunskim naučnim krugovima?

- Nagradu sam doživio kao priznanje ne samo meni, već kao i priznanje svim mojim kolegama s kojima više od 26 godina sarađujem u području forenzičke genetike. Istodobno, nagrada mi je golemi poticaj da nastavim i dalje doprinositi razvoju znanosti koliko god to budem mogao.

Koji su prioriteti u Vašem trenutnom djelovanju? U pripremi za ovaj razgovor spomenuli ste nove iskorake u medicini poput liječenja osteoartritisa matičnim stanicama, farmakogenomike, regenerativne medicine, liječenja osteogenesis imperfecta, artroskopskim transplatacijama meniska itd...

- Trenutno jedan od naših glavnih prioriteta je liječenje osteoartritisa novim metodama poput primjene mikrofragmentiranog masnog tkiva koje sadrži mezenhimalne matične stanice. Rezultate koje dobivamo postavljaju jedno potpuno novo svjetlo na liječenje ove bolesti od koje će uskoro bolovati više od 700 miliona osoba u svijetu. Osteoartritis (degenaritivni artritis, degenerativna bolest zglobova) je kronična bolest zglobova obilježena degeneracijom zglobne hrskavice i okolne kosti (dakle cijele strukture zgloba) što kod pacijenta izaziva sustavnu bol i ukočenost, a veliki troškovi liječenja i izostanka oboljelih s posla imaju golemi financijski impakt na na zdravstveni sustav svake države. Bolest najčešće zahvaća zglobove kuka, koljena, vrate i slabinske kralježnice itd. Broj osoba u svijetu koji boluje od osteoartritisa raste nazaustavljivo i potpuno je jasan ogroman interes za novim oblicima liječenja ove bolesti. Postojeće liječenje osteoartritisa je dugotrajno i uključuje fizikalnoterapijske postupke, farmakološko liječenje (lijekovi protiv boli), iniciranje hijaluronske kiseline, PRP-a ili kortikosteroida u oboljeli zglob, no na žalost najveći broj pacijenata završi na raznim kirurškim zahvatima uključujući i ugradnju endoproteza u zglob.

Metode koje ste među prvima započeli koristiti u liječenju osteoartritisa mijenjaju paradigmu liječenja osteoartritisa?

- Naši rezultati su po prvi put ukazali na novi mehanizmi djelovanja tzv. mezenhimalnih matičnih (AdMSCs) ali i drugih stanica izdvojenih iz masnog tkiva na oštećeno hrskavično tkivo velikih zglobova. Najupečatljiviji učinak je povećanja sinteze ključnih molekula (glikozaminoglikana) odgovornih za normalno funkcioniranje hijaline hrskavice. Rezultati ukazuju na djelovanje mezenhimalnih matičnih stanica na stanice hrskavičnog tkiva putem nekoliko ključnih mehanizama, uključujući i otpuštanje tzv. bioaktivnih faktora koji sprječavaju staničnu smrt (apoptozu) kao i nastanak ožiljnog tkiva, protuupalni i imunomodulatorni učinak, stimuliranje stvaranja novih krvnih žila (angiogenetski učinak) te mitogeni učinak (proliferacijski) što u konačnici dovodi do popravljanja oštećenog tkiva ili čak potpunog regenerativnog učinka. Posebno značajno je što je utvrđeno da se nakon aplikacije mikrofragmentiranog tkiva koje sadrži tzv. mezenhimalne matične stanice većini oboljelih od osteoartritisa značajno smanjuje bol te se povećava pokretljivost. Logično je zaključiti da će liječenje mezanhimalnim matičnim stanicama kod osoba kod kojih se dijagnosticira osteoartritis u ranoj fazi biti daleko uspješnije od onih osoba kod kojih već postoji signifikantno oštećenje subhondralne kosti te zbog toga preporučujemo svim oboljelim od osteoartritisa da nam se jave u što ranijoj fazi njihove bolesti.

Prije nekoliko mjeseci, vodeći ortopedski časopis u području ortopedije “Arthroscopy: The Journal of Arthroscopic and Realated Surgery” objavio je pregledni rad (autori Levy i dr.) postojećih metoda u liječenja osteoartritisa. U tom članku kao novu metodu navodi liječenje osteoartritisa mikrofragmentiranim masnim tkivom koje sadrži mezenhimalne matične stanice, a poseban naglasak je dat na rezultate Specijalne bolnice Sv. Katarina koristeći ovu metodu.

- Taj rad je dao snažan legitimitet našim rezultatima koji su objasnili mehanizam djelovanja matičnih stanica na oštećeno hrskavično tkivo, a koje je naš tim prvi opisao. Time se dao snažan legitimitet novoj metodi liječenja osteoartritisa, a našim stručnjacima je time odano veliko priznanje.

Specijalna bolnica Sv. Katarina i američka tvrtka OneOme u suvlasništvu čuvene Mayo Clinic prvi su u Europi pokrenuli multigenetski farmakogenetski test s ciljem sprečavanja neželjenih učinaka lijekova.

-U pravu ste, podaci koji je prije niz godina objavio vodeći američki medicinski časopis JAMA uznemirio je javnost, jer ističu da godišnje samo u SAD više od 2 milijuna hospitaliziranih bolesnika nakon uzimanja lijekova imaju ozbiljne štetne i neželjene učinke lijekova, dok njih 128 000 zbog toga i umre. Samo u SAD zdravstveni sustav izdvaja 136 milijardi dolara godišnje kako bi se sanirali štetni učinci lijekova.

Zbog svega navedenog, važnost do sada najsveobuhvatnijeg farmakogenomskog testa (analizira 27 gena i 111 pripadajućih polimorfizama odgovornih za metabolizam 350 lijekova) koji smo nedavno uveli je golema u mijenjanju postojeće paradigme zdravstvene skrbi. Pojednostavljeno, svaka osoba reagira individualno na lijek koji joj se daje i jedini način utvrditi kakva će ta reakcija biti je napraviti analizu gena koji su ključni za metabolizam lijeka, njegov transport u organizmu ili pak neki drugi mehanizam. Osim toga ovakav dijagnostički postupak je ključan za goleme uštede u zdravstvenom sustavu koje su vezane uz propisivanje lijekova kao i posljedično liječenje komplikacija izazvanih neželjenim učincima lijekova.

Nedavno ste pokrenuli i aplikaciju genetskog testa kojim se otkriva predipozicije za razne bolesti, uključujući karcinom te kardiovaskularne bolesti.

Nedavno ste pokrenuli i aplikaciju genetskog testa kojim se otkriva predipozicije za razne bolesti, uključujući karcinom te kardiovaskularne bolesti.

-Genetika danas postaje neizbježna sastavnica u kliničkom radu svih vodećih svjetskih zdravstvenih institucija. Poznato je da nasljedne bolesti u svojoj podlozi imaju jedan ili više poremećaja u genomu što dovodi do niza vrlo specifičnih kliničkih vidljivih obilježja. To je posebno značajno ako pojedinac ima bliskog srodnika s određenom bolesti, jer time ulazi u grupu osoba s visokom genskom osjetljivošću za nastanka bolesti. U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina trenutno u suradnji s našim američkim partnerima nudimo 3 testa kojima se procjenjuje rizik za nastanak 45 genetski uvjetovanih bolesti, među kojima su tumori te kardiovaskularnih bolesti. Navedeni testovi analiziraju najznačajnije genske mutacije koje su povezane s povećanim rizikom od razvoja nasljednih oblika zloćudnih bolesti niza organa. Podatak da 16.1% zdravih odraslih osoba u svakoj populaciji ima predispoziciju za nastanak bolesti koja ima genetsku podlogu govori sve sam za sebe. Test koji smo pokrenuli ima za cilj uvesti koncept preventivne dijagnostike u svakodnevnu kliničku praksu jer samo pravovremeno otkriće bolesti ili predispozicije za nastanak bolesti može dovesti do željenih ishoda liječenja.

Među rijetkim ste institucijama u Europi koja radi artroskopsku transplantaciju meniskusa.

Ovaj iznimno kompleksan zahvat koji ima značajnu ulogu u sprečavanju nastanka osteoartritisa se radi u svega nekoliko Europskih zdravstvenih institucija, među njima i u našoj bolnici. Koljeno je jedan od najkompleksnijih zglobova, a sastavni i važni dio zgloba su menisci koji apsorbiraju opterećenje na koljeno i time previniraju kontakt kostiju donjih ekstremiteta. Zahvat se izvodi artroskopski, dakle bez velike operacije otvaranja koljena, a transplantirani menisk gotovo u potpunosti zamijeni funkciju prirodnog meniska. Ako se zahvat napravi pravovremeno usporava se razvoj artroze i gubitak hrskavice u koljenu.

Specijalizirani ste za područje sportske medicine pa sportaši iz cijelog svijeta dolaze kod vas na dijagnostiku i liječenje?

- Prevencija sportskih ozljeda kao i njihova dijagnostika, liječenje ili pak rehabilitacija sportaša s sportskim ozljedama imaju posebne zakonitosti te zahtijevaju veliko iskustvo liječnika, najmoderniju tehnologiju te konstantno usavršavanje stručnjaka koji se bave ovim područjem. U pravu ste vodeći svjetski sportaši, uključujući igrače Barcelone, Real Madrida, Juventusa, ali niza klubova iz regije uključujući i BiH kod nas dolaze kako bi obavili dijagnostičke i terapeutske postupke.

Zanimljivo je čitati da je Vaša bolnica i Europski centar izvrsnosti za liječenje djece od bolesti krhkih kostiju (Osteogenesis Imperfecta) te da u dijagnostici i liječenju oboljele, pretežno iz Rusije koristite načela personalizriane medicine.

- Osteogenesis Imperfecta, genetska je bolest povezana s učestalim koštanim prijelomima, niskim rastom, poremećajem sluha te brojnim komplikacijama koje mogu zahvatiti gotovo sve organske sustave. U suradnju s kolegama iz Njemačke i SAD razvili smo integrali postupak dijagnostike oboljelih od ove bolesti što uključuje i molekularnu dijagnostiku te korekciju deformacija kao i implantaciju teleskopskih čavla koji stabiliziraju kost te ju istodobno fiksiraju na krajnjim dijelovima. Ponosan sam na naš tim koji uistinu postiže briljantan rezultate u liječenju ove kompleksne bolesti. Posebno veliki broj oboljele djece iz Rusije su naši pacijenti.

Vi osobno predvodite proces uvođenja integrativnog koncepta personalizirane medicine u kliničku praksu, a član ste i na razini Europske Unije posebnog tijela (International Consortiuma for Personalised Medicine IC PerMed) a koji sinhronizira rad svih članica EU s ciljem standardiziranja dijagnostičkih i terapeutskih postupka vezanih uz personaliziranu medicinu

- Prava terapija za pravog pacijenta u pravo vrijeme” je najjednostavnija definicija personalizirane medicine. Ona je zasnovana ne samo na razumijevanju analize genoma, proteina i glikana već i na razumijevanju utjecaja okoliša na ljudsko zdravlje sve u svrhu pružanja rane dijagnostike te optimalnog liječenja. Snaga personalizirane medicine se temelji na poznavanju procesa na molekularnoj razini što u konačnici omogućava i najpreciznije rješenje kroz koncept tzv. precizne medicine.

S obzirom da ste iz naših krajeva, koliko je ta činjenica bila otežavajuća u Vašem putu ka, sada očito jako dobro priznatom i poznatom naučnom radu u svijetu?

- U SAD gdje sam educiran, zapravo puno manje je bitno odakle netko dolazi, ključno im je bilo pratiti moje rezultate, odnosno koliko će rezultati moga rada imati impakt na instituciju u kojoj radim. Sloboda intelekta i duha koju sam osjetio u SAD je jedinstvena, ljudi su neopterećeni stvarima koje su nama na ovim prostorima preokupacija, nisu isključivi, prihvaćaju različitosti i mislim da mi u Europi iz svega toga trebamo dosta naučiti.

Rođeni ste Banjalučanin. Imate li i kakvi su danas kontakti sa rodnim krajem? Dolazite li privatno ili poslovno u BiH?

-U BiH uvijek dođem s radošću. U Sarajevu sam bio nedavno jer sam bio član povjerenstva zajedno s prof. Damirom Marjanovićem kolegici koja je doktorirala iz područja personalizrane medicine, točnije farmakogenomike, jer mi je izniman interes širiti ovaj koncept koji će promijeniti medicinu kakvu poznajemo danas. Tijekom ministarskog mandata često sam bio u BiH gdje smo pokrenuli doslovce na stotine projekta od kojih su mnogi i dan danas vrlo uspješni.

Vaša supruga Jadranka također je angažirana u radu sa Vama. Aktivna je u radu bolnice Sveta Katarina. Koliko je to olakšavajuća okolnost u vašem djelovanju.

- Moja supruga ima veliko međunarodno iskustvo, a uz to izvrsno poznaje ekonomiku zdravstva tako da je njen doprinos u radu bolnice velik.

Često ste na relaciji Hrvatska – SAD. Ostane li dovoljno vremena za porodicu, vaše kćerke, neki hobi...

- Zbog čestih putovanja (npr. u zadnjih 30-tak dana sam morao dva puta putovati za SAD) vrijeme provedeno u Hrvatskoj nastojim što više kvalitetno provesti u društvu obitelji i prijatelja. S druge strane sport je sastavni dio moga života, pa i kad putujem svijetom uvijek nosim tenisice i sportsku opremu.

Jedan ste od rijetkih, ako ne i jedini, koji se nakon angažmana u politici prestao baviti njome. Kako ste u tome uspjeli s obzirom da se kaže da je „politika (vlast) jedan od najjačih poroka“? Ima li šanse za povratak u politiku?

- Političari moraju znati da će nakon završenog mandata hodati ulicama svojih gradova i da nekoliko godine ministarskog ili nekog drugog mandata ne smije biti razlogom da se nakon mandata od srama za učinjeno ili neučinjeno sakrivaju od vlastitih građana. Osobno sam otišao i dao ostavku kad sam vidio da tadašnjoj Vladi obrazovanje više nije prioritet. Istodobno sam se odrekao i mjesta u Saboru koje mi je pripadalo, odrekao sam se svih privilegija, plaća, imuniteta itd., što je zapravo bio tada potez bez presedana.

Dok ste bili aktivni kao političar, ministar, zalagali ste se i za reformu obrazovnog sistema u Hrvatskoj. Koliko vidimo, ta tema i danas je prisutna i ne nazire joj se kraj. Kako sve to komentirate?

-Da je moguće napraviti velike iskorake ako se zna kuda se ide, najbolje svjedoči podatak da smo u periodu od 6 godina gotovo udvostručili proračun za obrazovanje i znanost, u Hrvatskoj broj visokoobrazovanih podigli sa 7% na 18.5%, da smo izgradili više od 320.000 m2 prostora na hrvatskim sveučilištima, izgradili ili dogradili 288 škola i više od 200 školskih sportskih dvorana, osnovali 4 sveučilišta i 5 veleučilišta, broj studenata povećali za 40 000, omogućili povratak 150 vrhunskih stručnjaka iz inozemstva, uveli dva strana jezika u osnovne škole, uveli državnu maturu, informatizirali sve osnovne i srednje škole kao i sva sveučilišta i znanstvene institucije u Republici Hrvatskoj, itd.

Tih godina i čuveni Newsweek je pisao o fenomenu ili reformi hrvatskog obrazovnog sustava...?

-Točno, prema istraživanju iz 2010. godine, kojeg su proveli ugledni svjetski znanstvenici među kojima i nobelovci, a koje je objavio američki tjednik 'Newsweek', Hrvatska se prema kvaliteti obrazovanog sustava našla na 22-om mjestu u svijetu, ispred SAD, Italije, Grčke, Norveške, Portugala, Španjolske, Izraela, i brojnih drugih država. U ovom djelu Europe daleko smo najbolji i jedino se Austrija može uspoređivati s nama. O vrijednosti tog rezultata svjedoči još jedan pokazatelj: od 20 vodećih država svijeta iz skupine G-20, koje čine 85 posto ukupnog svjetskog bruto nacionalnog proizvoda, 80 posto svjetske trgovine i dvije trećine svjetske populacije, Hrvatska je prema kvaliteti obrazovanja bolja od njih 12.

Vaš uspjeh i predani rad zapravo su najbolji pokazatelj da se ako se stvore pravi uslovi, može biti uz bok sa najvećima u svijetu nauke. Šta biste savjetovali mladima u Hrvatskoj ili BiH s obzirom da je na sceni pravi egzodus najsposobnijeg i najobrzovanijeg dijela stanovništva u „bijeli svijet“?

- Eleanor Ruzvelt (Roosevelt) je jednom prilikom rekla „budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova“. Mladima poručujem da slijede svoj put i svoje srce. Iznimno je važno da pronađu mentore koji će im biti uzor i koje će slijediti. Ako u određenoj životnoj fazi sebe ne mogu ostvariti u BiH ili Hrvatskoj, neka provedu neko vrijeme educirajući se vani i stječući znanja i navike koje će usmjeriti svoj život. Ali ipak neka uvijek u srcu nose svoju domovinu kao i odgovornost koju prema njoj imaju te neka čine sve što mogu za njenu dobrobit.

Za tri mjeseca u Splitu organizirate vodeći svjetski znanstveni događaj iz područja personalizirane medicine, forenzičke i antropološke genetike koji će okupiti i dobitnike Nobelove nagrade?

-Skup organiziraju Specijalna bolnica Sv. Katarina, International Society for Applied Biological Sciences (ISABS), vodeća američka zdravstvena institucija Mayo Clinic u suradnji s Američkom akademijom za forenzične znanosti. U radu kongresa sudjelovat će više od 600 znanstvenika iz 45 država, a među njima i dobitnici Nobelove nagrade: prof. dr. Paul Modrich. prof. dr. Avram Hershko i prof. dr. Robert Huber. Glavne teme koje će se obraditi tijekom trajanja kongresa su: genetika i precizna (personalizirana) medicina, epigenetika, stanična i genska terapija, i imuno-terapija, regenerativna medicina, farmakogenomika, forenzička i antropološka genetika. Ovaj skup će obilježiti 2019. godinu, a posebno me raduje veliki broj prijavljenih studenata od kojih je dosta iz BiH. Tijekom i nakon konferencije javnost će biti upoznata s novim iskoracima u medicinskoj dijagnostici, kao i novim mogućnostima liječenja sukladno konceptu personalizirane (precizne) medicine, što predstavlja iskorak u medicinu 22. stoljeća.