Refik Hodžić, novinar i aktivista za ljudska prava iz Prijedora, bivši portparol Haškog tribunala, odličan je poznavalac situacije na Novom Zelandu, čiji je bio stanovnik s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina prošloga stoljeća.
Kćerka i sin na Novom Zelandu
Hodžićevi kćerka i sin i danas žive, rade i studiraju u najvećem novozelandskom gradu Oklandu te su ocu prenijeli strašne utiske nakon užasnog terorističkog čina koji se dogodio u Kristčurču.
- Svi su šokirani i nikome nije jasno da se ovo moglo desiti - kaže Hodžić za Avaz.ba
Prenosi nam da je Novi Zeland jedna od najotvorenijih zemalja na svijetu.
- Novi Zeland je, kao rijetko koja zemlja, devedesetih godina pružio podršku primajući Bosance širom otvorenih vrata. I ne samo Bosance. Oni su otvoreni za sve iako su mala zemlja. Imaju program kojim svake godine primaju određen broj izbjeglica sa svih strana svijeta. Tako su i posljednjih godina primali i Sirijce. Stoga i jeste vrlo indikativno da su ovi fašisti koji su izvršili napade izabrali baš Novi Zeland - kaže Hodžić.
Australija daleko zatrovanija islamofobijom
Komentirajući podatak da je Brenton Tarant(Tarrant), jedan od napadača koji je i ubio najviše ljudi, Australac, Hodžić pojašnjava da je Australija daleko zatrovanija islamofobijom.
- Za razliku od Australije, Novi Zeland je i dalje jedno otvoreno društvo. Tako se čini da nije slučajnost da je baš izabrano to, slobodno mogu reći, posljednje mjesto na svijetu na kojem se očekivalo da se dogodi ovakvo nešto. Očito je da je napad izvršen upravo kako bi se udarilo u suštinu otvorenog društva koje aktivno radi na humanizaciji žrtava ratnih zločina i progona kojima je Novi Zeland istinsko sklonište - pojašnjava Hodžić.
Premijerka je ovo jasno nazvala terorizmom
Na već uobičajenu pojavu da se u svijetu ovakvi napadi koje nisu počinili islamski ekstremisti ne kvalificiraju kao teroristički nego kao „užasni masakri“, kako je to danas izjavio i američki predsjednik Donald Tramp (Trump), Hodžić kaže kako je najvažnije ono šta kaže vlada Novog Zelanda.
- Premijerka Novog Zelanda je vrlo jasno to nazvala terorizmom i tu nema nikakvog dvoumljena – zaključuje Hodžić.
Reakcija na odvratni istup australskog senatora
Hodžić je na svom Twitteru danas reagirao i na odvratni istup australskog senatora Frejzera Aninga (Fraser Anning) iz Kvinslenda koji je za napad na Novom Zelandu okrivio „državu koja je pustila muslimane da dođu“.
- Kao što sam već rekao, u Australiji je prisutna mnogo veća mržnja protiv muslimana i tako smo vidjeli i saopćenje tog senatora, koji govori o tome kako nije krivica na onima koji su počinili zločin nego na imigrantima, muslimanima koji su „onečistili“ Australiju. Dakle, on se osjeća slobodnim da iznese takvo skandalozno mišljenje u ovom trenutku kada se leševi nisu ni ohladili, on je spreman da okrivi žrtvu za zločin. To smo mi i u BiH vidjeli kroz negiranje Markala, Kapije, itd.
To je također već viđeni šablon i zato sam na Twitteru i rekao da, ukoliko je zapadni svijet naučio išta iz iskustva bivše Jugoslavije, to je da s takvim ljudima, poput tog senatora, vlast treba da se razračuna na legitiman i legalan način. A to je da se njegovo političko djelovanje ograniči - potcrtava Hodžić.
Kako je nastala bosanska zajednica na Novom Zelandu
Od Hodžića doznajemo i genezu širenja bosanske zajednice na Novom Zelandu. Zanimljivo je da je njegov rahmetli amidža tamo otišao još ranih šezdesetih godina i bio jedan od prvih muslimana u Oklandu.
- Zajedno s nekoliko drugih ljudi, radio je na osnivanju prvog mesdžida, koji je kasnije prerastao u džamiju. Osamdesetih godina tamo je otišao i moj otac, a potom i ja. Svjedočio sam kako je, kada je kod nas u BiH izbio rat, Novi Zeland, zahvaljujući svom programu prijema izbjeglica, primio i brojne logoraše s našeg područja. Zahvaljujući tom programu, i bosanska zajednica na Novom Zelandu je i okrupnjala i sad tamo živi značajan broj bh. porodica, a kada sam ja otišao, bilo ih je svega pet-šest - pojasnio nam je Hodžić.