Centar za suigurnosne studije BiH smatra da sve češći navodi zapadnih zvaničnika o ruskom uplitanju u političke procese na Balkanu, svoju utemeljenost mogu pronaći u vođenju vanjske politike Bosne i Hercegovine. Denis Hadžović, direktor CSS-a kaže da je u prošloj, ali i s početkom ove godine, naša država nastavila sa praksom davanja podrške ruskim interesima u odnosu na stavove Evropske Unije.
Jasna poruka
-U prilog tome govori i činjenica da se naša diplomatija u 14 slučajeva u periodu od januara prošle, do januara ove godine nije pridružila niti jednom vanjskopolitičkom stavu ili deklaraciji EU koji su bili usmjereni protiv aktivnosti Rusije na ugrožavanju teritorijalnog suvereniteta i integriteta Ukrajine i Gruzije - kaže Hadžović.
Dalje, on navodi da se to kosi s obavezom svake zemlje koja pretenduje da postane članica EU da postepeno usaglašava svoje stavove s vanjskopolitičkim djelovanjem EU, koje se manifestuje putem usvajanja vanjskopolitičkih deklaracija i eventualnom primjenom mjera koje mogu iz njih proizaći.
-Na taj način šalje se jasna poruka da se vanjska politika te države bazira na istim principima i vrijednostima kao i vanjska politika EU, odnosno dogovorena politika njenih članica u domenu zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU- pojašnjava Hadžović.
On ističe da ne treba zanemariti ni činjenicu da je u periodu usvajanja analiziranih deklaracija EU, Predsjedništvo BiH u martu prošle godine usvojilo dokument Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018-2023.godine.
Dogovorena politika
U tom dokumentu naznačeno je da će BiH dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama Evropske unije prema trećim zemljama i subjektima.
Premda je, naglašava Hadžović u prošloj godini u odnosu na pretprošlu bio povoljniji procenat usaglašenosti BiH s EU deklaracijama, analize ipak pokazuju prorusku opredijeljenost bh. zvaničnika i institucija zaduženih za vođenje vansjke politike.
-BiH je u 2018. od 73 dokumenta EU bila saglasna s njih 53, za razliku od 2017. godine kada je od 43 deklaracije ili nekih drugih dokumenata bila saglasna sa njih svega 26. Ipak, pregled usaglašenosti sa deklaracijama EU u periodu od donošenja nove Strategije jasno ukazuje na daljnju prorusku opredjeljenost naših zvaničnika zaduženih za provođenje vanjske politike u prvom redu Predsjedništva BiH, odnosno Ministarstva vanjskih poslova BiH koje sprovodi dogovorenu politiku- potcrtava Hadžović.
Crna Gora dala saglasnost na sve deklaracije EU
Hadžović kaže da kada su u pitanju susjedi, da BiH slijedi stavove
Srbije, za razliku od Crne Gore koja ne skreće s evropskog puta.
-Postavlja se i pitanje da li je stvar slučajnosti da višegodišnji stavovi bh. diplomatije u potpunosti koincidiraju sa stavovima Republike Srbije u dijelu deklaracija EU koje su bile nauštrb ruskih interesa. Naš drugi susjed, Crna Gora, dala je svoju saglasnost na sve deklaracije EU, dok je Hrvatska aktivni akter pri definisanju Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU kao njena punopravna članica- ističe Hadžović.
