Veliki broj zaposlenih u institucijama BiH radi za plaću od 500 do 600 KM, što malo ko zna jer nas poistovjećuju sa zvaničnicima koji ostvaruju primanja od 3.000 do 6.000 maraka, i samo zaposleni u državnim institucijama BiH nemaju kolektivni ugovor koji je jedini garant zaštite prava zaposlenih.
Međutim, to će se, nadamo se, uskoro promijeniti jer smo prvi put do sada pokrenuli proceduru kolektivnog pregovaranja.
Niža primanja
Ovo je poručila Lejla Čopelj, predsjednica Sindikata državnih službenika i uposlenika u institucijama BiH.
- Naša osnovica za plaću je tri puta smanjivana i sada je 475 KM, što je puno manje u odnosu na kolege na drugim nivoima. Topli obrok je smanjivan tri puta i sada je šest KM. Izborili smo se da se vrati na osam, ali se čeka usvajanje budžeta institucija BiH da bi se to počelo primjenjivati. Ovo je sve primjer zašto je neophodan kolektivni ugovor – kaže Čopelj, inače stručni savjetnik u Odjelu za borbu protiv terorizma u Ministarstvu sigurnosti BiH.
Ističe da je i ranije pokretana inicijativa za kolektivno pregovaranje, ali ona nije otišla dalje od Ministarstva pravde BiH, koje je ovaj put prihvatilo inicijativu.
-Nažalost, nalazimo se u periodu formiranja Vijeća ministara, ali nadam se da ćemo uskoro imati Vijeće ministara pa da se krene s kolektivnim pregovaranjem – dodala je Čopelj.
Govoreći o radu Sindikata, naglasila je da je za dvije godine povećan broj članova. Sada okupljaju članstvo 35 institucija na nivou BiH, od kojih je jedna od najbrojnijih Sindikalna organizacija Ministarstva odbrane (MO) BiH, koju su pojedinci pokušali ugušiti formirajući paralelni sindikat, na čijem je čelu Uzeir Šandal. Čopelj kaže da je Šandal iznosio niz neistina, između ostalog da su ona i njen prethodnik Jure Bilić od vojnika, odnosno članarine, uzeli 100.000 KM.
- U namjeri da preuzme kompletno članstvo Sindikata MO, on je formirao zasebni sindikat. To je završilo na sudu. Sud BiH je krajem 2017. godine drugostepenom presudom odlučio da je pravni sljednik Sindikata MO zapravo sindikalna organizacija Ministarstva odbrane koja je i ranije egzistirala u sastavu Sindikata državnih službenika i uposlenika u institucijama BiH. Dok se vodio proces, mirovala je sindikalna članarina. Račun je naredbom Suda bio blokiran. S obzirom na to da dio članarine ide krovnom sindikatu, a dio sindikalnoj organizaciji, sudski vještak ekonomske struke je procijenio koji je taj omjer. Ukupni iznos je po presudi iznosio oko 80.000 KM, znači ni slučajno 100.000. Sud je odlučio da nepune 24.000 KM idu krovnom sindikatu, a ostatak sindikatu MO. Što će reći da paralelni sindikat nije dobio nikakvo pravo – kazala je Čopelj, koja dužnost predsjednice sindikata obavlja volonterski.
Narušavanje ugleda
Istakla je da je paradoks u cijeloj izjavi da su „uzeli novac od vojnika“ taj što vojna lica u Oružanim snagama BiH po zakonu nemaju pravo biti sindikalno organizirani. Čopelj smatra da se ovakvom izjavom namjeravalo dezavuirati članstvo Sindikata, ali i narušiti njen lični i profesionalni integritet.
Paralelni sindikat više ne postoji
Čopelj kaže da je Sindikat Ministarstva odbrane, na čijem je čelu Uzeir Šandal, bio, prema presudi, dužan platiti troškove parničnog postupka od oko 6.500 KM, ali i 1.200 maraka troškova revizije presude, koju je tražio i izgubio.
- To je više od 8.000 KM koje nikada nismo naplatili od tog sindikata, što je meni dovoljan dokaz da taj sindikat više ne postoji – dodala je Čopelj.
