Predsjednik SDA Bakir Izetbegović nalazi se u posjeti Astani, glavnom gradu Kazahstana, gdje je otvorena izložba fotografija osnivača SDA i prvog predsjednika Republike BiH Alije Izetbegovića.

Kako je saopćeno iz SDA, povodom otvaranja izložbe Izetbegović se obratio prisutnima, kazavši da vjeruje da to rahmetli Alija Izetbegović zaslužuje, budući i da spada u grupu odabranih i hrabrih ljudi koji su dali velike lične žrtve u borbi za slobodu i principe na kojima počiva civilizirani svijet.

Izetbegović je kazao da je Sarajevo nazvano “malim Jerusalemom”, jer se u njegovoj čaršiji bukvalno oslanjaju jedna na drugu crkve, džamije, sinagoge.

Ta multietnička sredina odredila je i životnu filozofiju i put Alije Izetbegovića.

- Bosna nije samo parče zemlje na brdovitom Balkanu, ona je i ideja da različite vjere i kulture mogu živjeti zajedno. Alija Izetbegović stasavao je u vremenu dramatičnih društvenih promjena, poremećaja i propasti ustaljenih poredaka i odnosa, vremenu revolucija, agresivne ateizacije, bujanja fašizma i komunizma te, kako je kazao, ideologija bez Boga i protiv Boga. Agresivni ateizam, pokušaj da partija zamijeni Boga, nepoštivanje i relativiziranje svetosti istine, kolektivizam koji je potirao slobodu individue, za njega su bili neprihvatljivi. Kolebanje i preispitivanje vjere je, izgleda, bila veoma važna faza u formiranju budućeg islamskog mislioca i političkog lidera Alije Izetbegovića - kazao je Izetbegović.

Dodao je da je upravo zbog toga Alija Izetbegović prvi dio svog života posvetio odbrani i preporodu islama i muslimana, traženju njihovog mjesta i uloge u svijetu koji se mijenjao i rastao kao nikada prije.

- Njegova knjiga “Islam između Istoka i Zapada“ najdirektnije, čak i tabelarno, pokušava potvrditi tezu da islam prirodno spaja vjeru i materijalizam, te da je ljudska sloboda moguća tek kada se prihvati sudbina, Božije određenje - rekao je Izetbegović.

Dodao je da je Izetbegović zbog svojih ideja zatvaran dva puta, prvi put kao 20-godišnjak, odmah po završetku Drugog svjetskog rata, a drugi put kao penzioner 1983. godine.

Komunistički sudovi su mu, naveo je, izrekli ukupno 17 godina robije, u zatvoru je proveo skoro devet. Druga robija je od njega načinila političkog lidera

- Iz zatvora je izašao 1988. godine, pred sami raspad Jugoslavije i krvavi rasplet koji će najgore pogoditi BiH. Kao 65-godišnjak je osnovao SDA, prvu alternativnu političku stranku u jednopartijskom komunističkom sistemu, riskirajući novo robijanje - kazao je Bakir Izetbegović.

Ukazao je na činjenicu da je agresija koja je 1992. krenula s istoka, a 1993. i sa zapada, zbrisala Bošnjake i tragove njihovog postojanja s dvije trećine teritorije BiH, odnosno tačno do linija koje je uspjela uspostaviti i odbraniti legalna vojska čiji je vrhovni komandant bio upravo Alija Izetbegović.

Podsjetio je da je sredinom 80-ih Alija Izetbegović bio zatvorenik okružen betonskim bedemima zatvora u Foči, a da je početkom 90-ih bio predsjednik Republike BiH, okružen neprobojnim obručem utvrda i artiljerijskog oruđa raspoređenog po brdima iznad Sarajeva.