Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će krajem oktobra ponuditi FBiH razgovor o odbacivanju Bonskih ovlaštenja koja imaju Visoki predstavnici i svega što je pomoću njih nametnuto, piše Sputnjik, izdanje iz Beograda .
Ukoliko Federacija to odbije, Dodik tvrdi da će RS dobiti legalno pravo da izađe iz projekata koje je nametnuo Visoki predstavnik.
Povod za ovakvu najavu Dodika je Deklaracija SDA, za koju tvrdi da je samo vrh nečega što je Visoki predstavnik godinama ohrabrivao i što je, na kraju, i njegov cilj, a to je nametanje bosanskog identiteta, odnosno, ukidanje Republike Srpske.
Teško do cilja
Da li je moguće ukinuti Bonska ovlašctenja i može li ovo biti uvod u ukidanje institucije Visokog predstavnika u BiH, pita se autor teksta.
Politikolog Anđelko Kozomara za Sputnjik kaže da je ovako nešto teško postići na nivou BiH jer, kako navodi, samo onaj ko je donio ta ovlaštenja, može i da ih ukine, a to su velike sile.
- Republika Srpska može u Narodnoj skupštini RS deklarativno da se izjasni da više ne prihvata Bonska ovlaštenja i da automatski ne priznaje ni odluke koje bi donosio Visoki predstavnik. Jedini praktičan potez koji RS može da preduzme, jeste da u slučaju kada Visoki predstavnik donese neku odluku u skladu sa Bonskim ovlašctenjima, RS je ne objavi u Službenom glasniku i samim tim ne bi bila primjenjiva - objašnjava Kozomara.
On je saglasan sa Dodikom da su Bonska ovlaštenja nanijela mnogo štete Republici Srpskoj, kao i da ona nisu bazirana na pravu ili Dejtonskom sporazumu.
- Jednom odlukom je bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) zabranio politički rad 58 funkcionera Srpske demokratske stranke, čak im je oduzeo i lične karte, pasoše… Nisu imali pravo da se kreću bilo gdje...“
Kao diktatori
- Dakle, to je jedan diktatorski način odlučivanja po kome je Visoki predstavnik odlučivao na osnovu Bonskih ovlaštenja - podsjeća Kozomara.
Bonska ovlaštenja, podsjeća on, uvele su velike zapadne sile na jednoj sjednici u Bonu. Tada su one sebe nazvale međunarodnom zajednicom, iako se radilo o nekoliko država koje odlučujuće reagiraju u BiH. One su u stvari dale visokom predstavniku mimo Dejtonskog mirovnog sporazumu ovlašćenja po kojima može da radi šta hoće i da smjenjuje koga hoće, a da ne odgovara.
- Neki od visokih predstavnika su to obilato primjenjivali - kaže on.
Dodik je najavio da će krajem oktobra biti zakazana sjednica Narodne skupštine RS, a materijali i dokumenti koji se pripremaju, neće biti samo odgovor na Deklaraciju SDA, već i na ono što je radila međunarodna zajednica. Sve to bit će obuhvaćeno zaključcima Narodne skupštine RS, koji će se bazirati na Ustavu i Dejtonu, tvrdi Sputnjik.
