GODIŠNJICE

U požaru na današnji dan izgorjela kompletna visočka čaršija

Prema izvještajima ognjište na kojem je veš otkuhavala hanuma Avdije Mataradžije bio glavni uzrok katastrofalnog požara

Nekadašnji izgled visočke čaršije. Arhiv

Piše: N. Sm. / Avaz.ba

11.11.2019

U historiju Visokog 11. novembar 1911. upisan je kao datum velikog požara – jangije, koja je u svega nekoliko sati progutala kompletnu tadašnju visočku čaršiju. U to vrijeme veš se otkuhavao ručno, pa je prema izvještajima i pričama iz tog vremena upravo ognjište na kojem je veš otkuhavala hanuma Avdije Mataradžije bio glavni uzrok katastrofalnog požara.

Vjetar koji je silovito puhao podigao je ostatke s neugašenog zgarišta, a u katastrofalnom požaru izgorjelo je 450 kuća, dućana i drugih objekata, dok su, prema nezvaničnim informacijama iz tog vremena, stradale četiri osobe, muškarac, žena i dvoje djece.

Vijest o požaru stigla je do Sarajeva i Zenice odakle su stigli vatrogasci. Za dva i po sata sarajevski, a nešto kasnije i 34 zenička vatrogasca koji su nadljuskim naporima uspjeli lokalizirati požar. 

Zavičajni muzej Visoko ima nešto dokumenata i podataka o strašnom požaru, a u planu je da se prikupi što više materijala kako bi „Visočka jangija“ ostala zabilježena i u budućoj brošuri.

– Neke podatke imamo, međutim planiramo da objedinimo što više podataka, ali i da pokušamo naći određene fotografije iz tog vremena. U arhivima u Sarajevu i Beču ima dokumenata, kao i novinskih isječaka iz tog vremena, tako da ćemo se obratiti i na te adrese, da bismo prikupili što više materijala i na taj način izradili prigodnu brošuru, koja će biti svjedok strašnog požara – kazala nam je Mubera Pulo, direktorica Zavičajnog muzeja Visoko.



Pulo: Napraviti brošuru. Avaz

Nakon što su utvrđene razmjere vatrene stihije, u proljeće 1912. pristupilo se obnovi. Zemaljska vlada naredila je da se kuće zidaju od cigle i pokrivaju crijepom, ali da ostanu u duhu tradicionalnog bosanskog graditeljstva. Nakon požara, u obnovi koja je uslijedila, Visoko je dobilo konture urbane sredine sa mješavinom orijentalnog i zapadnog stila. U prikupljanju pomoći učestvovali su brojni pojedinci, kao i organizacije, a ostalo je zabilježeno da je i sam kralj Franjo Josip I dao ličnu donaciju za obnovu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.