Odluka vijećnika Gradskog vijeća da, na prijedlog gradonačelnika Abulaha Skake, utvrde Nacrt odluke kojom se uvodi 1. februar kao Dan osnivanja grada Sarajeva i upute ga u javnu raspravu, izaziva oprečne stavove u javnosti. U obrazloženju odluke navedeno je da se kao Dan osnivanja Sarajeva uzima 1. februar 1462., kao najstariji mogući datum pisanja Isa-begove vakufname s korijenom imena Saraj.

Koji su kriteriji

Iz Islamske zajednice poručili su da su iznenađeni što ih je Gradsko vijeće isljučilo iz javne rasprave o utvrđivanju datuma Dana osnivanja Sarajeva. Kažu da im nije jasno po kojim su kriterijima birani učesnici rasprave.

Savjetnik za medije reisu-l-uleme Muhamed Jusić kazao nam je da je, ako su druge vjerske zajednice pozvane da se očituju, trebalo pozvati i Islamsku zajednicu.

- Mi nismo insistirali da budemo konsultirani o ovom pitanju, ali ako je neko odlučio da se vjerske zajednice konsultiraju, ne vidimo po kojim je kriterijima isključena Islamska zajednica. To što IZ-u ili FIN-u nije poslan poziv, a drugima jeste, u najmanju ruku je skandalozno - kaže Jusić.

Povjesničar, prof. dr. Husnija Kamberović napisao je nedavno tekst “Šta se krije iza inicijative o proglašenju 1. februara za Dan osnivanja Sarajeva?”, u kojem ističe da je svaka inicijativa legitimna, pa i ova o utemeljenju Dana osnivanja Sarajeva.

- Međutim, ja sam smatrao da Gradsko vijeće ne bi trebalo prihvatiti tu inicijativu, jer nema dovoljno argumenata. Mislim da se ne može utvrditi datum osnivanja Sarajeva, jer vakufnama Isa-bega Ishakovića, koju su inicijatori uzeli kao utemeljiteljski akt, jednostavno, nema precizan datum. Vakufnama je datirana mjesecom, koji traje od 1. februara do 2. marta. Ne osporavam važnost vakufname za urbani razvoj Sarajeva, ali je ovdje u pitanju pokušaj da se to uvede kao datum osnivanja grada, što nije tačno – ističe Kamberović.

Vladajuće elite

On dodaje da ova inicijatva zanemaruje predosmansku kulturu i tradiciju. 

- Dovoljno je samo pogledati malo oko sebe i vidjeti da mnogi građani Sarajeva grada njeguju sjećanje na Vrhbosnu i to se ne smije zanemariti zbog budućnosti grada. Osim toga, kreiranje ovog novog datuma je stvaranje kontradatuma 6. aprilu, koji simbolizira antifašistički karakter Sarajeva. Da li je slučajno Sarajevo napadnuto baš 6. aprila 1992. godine - smatra Kamberović.

Kaže kako je obilježavanje datuma iz historije više pitanje stava vladajućih elita o kulturi sjećanja koju te elite žele graditi i vrijednostima koje žele promovirati u jednom društvu nego što je pitanje historije kao nauke.

- Ja sam smatrao da konstruiranje 1. februara koji bi se obilježavao kao datum osnivanja Sarajeva, vodi daljnjoj dezintegraciji našeg društva, a ove debate pokazuju da sam, nažalost, bio u pravu - kaže Kamberović.

Lazović: Vidjet ćemo reakcije javnosti

- Odluka je usvojena u formi Nacrta. Sada to ide u javnu raspravu. Gradska uprava mora osigurati aktere javne rasprave. Vidjet ćemo kakve će reakcije javnosti biti. A, Gradsko vijeće će se baviti prijedlogom odluke. Hoće li ostati 1. februar ili neki drugi, tek tada ćemo vidjeti – kaže vijećnik Miro Lazović.