Povodom obilježavanja 5. februara, Dana sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992-1995. godina, i 24. godišnjice stradanja građana Sarajeva na pijaci Markale, danas je u Narodnom pozorištu (NPS) održana zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo (KS), Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća na području KS. Na mjestu zločina položeno je cvijeće.
Na dan obilježavanja godišnjice masakra na Markalama u kome je stradalo 68 osoba, a ranjeno je njih 142, preživjele žrtve i njihove porodice poručuju da posebno teško doživljavaju negiranje sudski utvrđenih činjenica o ovom događaju.
Sead Pešto, koji je pružao pomoć ranjenima, kaže da je 5. februar 1994. godine, dan kada se dogodio masakr, jedan od težih dana u njegovom životu i da ga nikada neće zaboraviti iako on ima i ratno iskustvo kao pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) koji je ranjen tri puta.
- Tog dana ja sam bio u gradu i čuo sam granatu koja je ispaljena s okolnih brda. Za minutu-dvije čuli su se jauci, došao sam na pijacu Markale i stvarno me zatekao stravičan prizor - kaže Pešto.
Dodaje da je taj događaj sanjao nakon rata.
- Baš je bilo mučno. Ja sam u jednom momentu htio podići nekog čovjeka na kamion. U mojim rukama mu je ostao trup, a noge su mu pale na drugu stranu. Čovjek je bio bukvalno prepolovljen - kaže Pešto.
Pešto, preživjele žrtve ovog zločina i njihove porodice na dan obilježavanja godišnjice posebno teško doživljavaju negiranje sudski utvrđenih činjenica o ovom događaju.
Rad komisija koje pokušavaju utvrditi činjenice koje su već utvrđene sudskim presudama Pešto naziva “običnom farsom”.
- Nakon svih presuda međunarodnih i domaćih sudova, jednostavno, bespredmetno je raspravljati. Uvijek će se pojaviti neko ko će dati neku lažnu izjavu, kao što je bilo nekoliko ljudi iz ruskog UNPROFOR-a, da ne znaju odakle je granata pala - kaže Pešto.
Prisjetio se da je 5. aprila 1994. godine uvečer gledao kako se televizijski voditelj Risto Đogo smijao dok je vodio dnevnik.
- On je pokazivao plastičnu nogu koja je otkinuta nekome ko je već imao protezu, neko ko je ranjen pa mu je granata otkinula i tu protezu. Fokus kamere je bio na toj protezi i ''evo vidite, gledaoci, da su to lutke, da je tu ujdurma, da je tu neki eksploziv'' - kaže Pešto, koji je bio svjedok onoga što je granata uradila njegovim sugrađanima.
Za njega su slike koje je vidio toga dana stvarne i danas.
- Ta pijaca Markale je bilo jedno mjesto okupljanja ljudi na kojoj se radila srednjovjekovna trgovinska robna razmjena. Ljudi su mijenjali konzerve za cigarete, neko je mijenjao cigarete za krompir, jaja… - kaže Pešto.
Pijaca Markale je tokom najduže opsade jednog grada u modernoj historiji bila mjesto gdje se trgovalo različitim proizvodima do kojih su na razne načine dolazili građani Sarajeva. Za ubistva 68 i ranjavanje 142 građana osuđena je samo jedna osoba – komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić. Dragomira Miloševića je 2009. Haški tribunal osudio na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.
Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog i za terorisanje i granatiranje građana Sarajeva, što je, također, jedna od tačaka za koje je prvostepeno osuđen i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), na doživotni zatvor.
Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, kaže kako se zbog osporavanja postojanja haških presuda Miloševiću i Karadžiću “svaki dan mora govoriti istina”.
- Svaki dan moramo pričati zbog budućih generacija, zbog pokoljenja koja dolaze, zbog historije, na kraju krajeva - kaže Karović.
Dodaje da civilne žrtve rata, svjedoke događaja, posebno boli preispitivanje sudski utvrđenih činjenica.
- Evo, danas su Markale i svako onaj koji se vrati na mjesto da priča o onome što se desilo… to je jako bolno. Kad čujemo da se preispituju sudske presude ratnim zločincima, to je strašno, da ljudi prosto ne mogu da prihvate da je nekom u interesu da se negira ono što je bilo. Sve ono što nije zapisano, kao da se nije ni desilo. Međutim, desile su se presude i ne može ih niko negirati, može ih negirati samo onaj ko se služi lažima - kaže Karović.
U Sarajevu se danas obilježava 26. godišnjica masakra na pijaci Markale zajedničkom komemorativnom sjednicom Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća i općinskih vijeća te polaganjem cvijeća kod spomen-obilježja na mjestu gdje je granata 5. februara 1994. godine usmrtila 68, a ranila 142 osobe.
