Nakon sastanka Jasmina Imamovića, gradonačelnika Tuzle, i Fahrudina Radončića, ministra sigurnosti BiH, održana je i konferencija za novinare, na kojoj su akteri susreta odgovarali na pitanja novinara te prenijeli sadržaj izuzetno konkretnog i korisnog razgovora. 

Novinarima nije promakla činjenica da je ovo prvi put u posljednje dvije godine, kako je Tuzla pogođena enormnim prilivom migranata, da državni ministar sigurnosti posjeti Tuzlu i razgovara s nadležnima. 

Ni gradonačelnik Tuzle Imamović nije krio oduševljenje, čak je naglasio i da mu današnji sastanak ulijeva nadu.  

- Zahvaljujem ministru sigurnosti Fahrudinu Radončiću što je došao u Tuzlu da pomogne, da rješava migrantsku krizu i to je prvi put da imamo iz vlade BiH resornog ministra. I to nam je došao u Tuzlu u vrijeme kada nam je to najpotrebnije, kada ova kriza skoro eskalira. To je dokaz da gospodin Radončić ne bježi od problema nego da ide problemu u čelo. Da ide u žarište.

Također, zahvaljujem ministru što je u težište politike, taktike i strategije stavio građane BiH, evo ovoga puta građane Tuzle. Građani BiH imaju pravo na svoju sigurnost, na miran život, na ekonomski razvoj, razvoj turizma i građani BiH ničim nisu skrivili ovaj globalni, planetarni problem pokretanja naroda sa dva kontinenta. Ničim nisu skrivili to - rekao je gradonačelnik Imamović. 

O samom sastanku imao je samo riječi hvale. 

- Ovaj sastanak pruža mi nadu da postoji plan odbrane prava građana BiH od prevelikog broja ilegalnih prelazaka granice. Ministra sam obavijestio o tome da je Gradsko vijeće, na moj prijedlog, uvrstilo zaključak da se odvoji 0,2 posto bužeta, što ćemo realizirati u rebalansu, da se pomogne našoj državi, da naša država ima graničnu službu. Predlažem da to uradi i federalni budžet i svi kantonalni budžeti. Svi to da urade. Nema stalnih objekata i objekata u velikim centrima. Upoznao sam ministra sa izjavom federalnog premijera, gospodina Novalića. Ta izjava nije u funkciji zaštite građana FBiH i BiH nego samo u funkciji migranata koje on pogrešno naziva izbjeglicama. Dakle, ne treba ometati gradove u normalnom životu i razvoju. Ako pravite centar u Sarajevu, Bihaću, Tuzli, Zenici, Mostaru, onda maksimalan broj ljudi, maksimalan broj poslovnih subjekata vi onemogućavate u njihovom normalnom životu i radu. Ako pravite decentralizaciju i dobro štitite granicu, onda nećete ugroziti ovaj broj centara. Tako da mislim da je premijerova izjava štetna po Tuzlu. Rudnik Bukinje je prekoputa, najveća investicija poslijeratna od milijardu i 600 miliona. To je objekt koji mora biti maksimalno siguran, mi ne znamo ko su ti ljudi. Ne možemo na taj način ugrožavati sigurnost elektorenergetskog sistema BiH - naglasio je Imamović. 

Problem ilegalnih migranata u Tuzli bit će riješen

Ministar Radončić zahvalio je Imamoviću na konstruktivnom razgovoru, ali i građanima Tuzle koji su preko, kako je rekao, svojih legitimnih predstavnika donijeli odluku da se za Graničnu policiju izdvoji 120.000 KM, odnosno za jačanje graničnih kapaciteta. 

- Očekujem da će rezultat današnje posjete biti da će u relativno kratkom vremenu, nemojte me držati za riječ da li je to za deset ili 15 dana, problem ilegalnih migranata koji oni svojim prisustvom i ponašanjem prave u Tuzli, biti riješen. O tome dalje ne bih mogao da govorim iz operativnih razloga. Također, ovu priliku želim da iskoristim da objasnim javnosti da sam ja kao ministar sigurnosti na prošloj sjednici dobio podršku kompletnog Vijeća ministara, da ovo što ja radim i zagovaram u posljednja dva mjeseca, a to je da mi ne možemo biti plato za migrante, da nama ne može biti važnija sigurnosti ilegalnog, stalno ponavljam, ilegalnog ekonomskog migranta od našeg građanina i od BiH, da je to sada zvanična strategija Vijeća ministara, s kojom ja mogu da idem prema domaćoj javnosti i domaćem političkom faktoru i, što je veoma važno, prema inozemstvu - kazao je Radončić. 

Najavio je svojevrsnu ofanzivu sastanaka u regionu i Evropi. 

- Ja ću već u petak biti u Crnoj Gori, u ponedjeljak ću biti u Beogradu, u utorak ću biti u Beču na jednoj velikoj konferenciji ministara unutrašnjih poslova ili ministara sigurnosti vezanih za migrante. Na nama je da lobiramo da odgovor na migrantsku krizu bude sveobuhvatan. Bosna i Hercegovina je u najtežem geografskom položaju, jer u slučaju velikih migrantskih priliva, Srbija može da propusti te migrante i oni će se već naći u BiH pred hrvatskom granicom. To može uraditi i Crna Gora, a mi nemamo gdje. Ovaj ping-pong s ilegalnim migrantima mora da prestane, BiH mora da šalje poruke koje će ih obeshrabrivati. Radi se o ljudima koji su veoma povezani s trgovcima ljudima. Oni znaju za današnji naš razgovor, međusobono zovu Pakistan. Nema te zemlje iz koje oni nisu, a najmanje ih je iz Sirije. Radi se o globalnom preseljavanju s jednog kontinenta na drugi, gdje smo mi zadnja tačka i najteža tačka, jer se tu pravi čep - potcrtao je ministar Radončić. 

Nema otvaranja novih "tvrdih" centara za migrante

Ministar je naglasio da je on veliki protivnik, a što ponavlja od prvog dana mandata, gradnje novih, tvrdih objekata za ilegalne migrante. 

- Granice će se zatvarati u granicama naših kapaciteta, ali ja vam kažem da mi ne možemo praviti centre od bivših kasarni ili tvrdih objekata. Jer, koliko god da ih mi napravimo, od nas će neko iz Evropske unije tražiti "dajte, smjestite još migranata". Evropska unija mora da bude solidarna s Bosnom i Hercegovinom i da nas u krizi s Turskom jednako brani kao i svoje zemlje, a ne da imamo situaciju da migranti uđu u Grčku, izađu iz Grčke, prijeđu dvije granice Evropske unije i pred trećom u Hrvatskoj zarobe naš Unsko-sanski kanton ili Tuzlanski ili Kanton Sarajevo. Mora se napraviti strategija odvraćanja migranata od ove rute, koja se zove Bosna i Hercegovina – rekao je Radončić.

Novinare je zanimala i koordinacija s federalnim premijerom Fadilom Novalićem, koji je najavio gradnju novih centara u Tuzli i Bihaću. 

- Vi znate da nama nedostaje skoro 1.200 graničnih policajaca. Ići ću u Beograd i jedna od osnovnih tema razgovara bit će da Srbija jača zatvaranje svojih granica. Ako Srbija zatvori jako svoje granice, očekujem da hoće, time će i pritisak na bh. granicu biti slabiji. Radi se o problemu gdje je država spavala tri ili četiri godine i radi se o problemu koji će trajati nekoliko godina ili nekoliko decenija. Mi za dva mjeseca, mislim na sebe i Ministarstvo sigurnosti, ne možemo preko noći riješiti, nemamo čarobni štapić - slikovito je opisao situaciju Radončić. 

Povećava se broj saveznika

Novinari su ministra Radončić podsjetili i na nedavnu izjavu Bakira Izetbegovića, predsjendika SDA, koji je u Mostaru rekao: "Radončić daje nadljudske napore po pitanju migrantske krize, ali taj čovjek ne može sam". 

- Nećemo mi sagorjeti zato što sam ja čovjek sistema, mi ovdje imamo saveznike. Moja najvažnija uloga u minula dva mjeseca je da sam promijenio percepciju javnosti, naročito kod Bošnjaka, da se ne radi o ratnim izbjeglicama, gdje mi, zaista, imamo moralnu obavezu da pomognemo i promijenio stav da se ne radi o njima nego da se radi o ilegalnim ekonomskim migrantima s drugih kontinenata, koji značajno remete naš socijalni status, finansije, turizam, pa čak udaraju i na naša identitetska pitanja. To što je rekao gospodin Izetbegović, samo pokazuje da mi polako, ali sigurno, stječemo sve više saveznika u shvatanju da je ovo problem koji čak ni BiH ne može riješiti sama, ali ćemo se zajednički boriti u tom smislu, a vidjeli ste i po odluci Gradskih vijeća Tuzla da mi dobivamo saveznike u finansijskim resursima kad je Granična policija u pitanju. To je prije dva mjeseca bilo nezamislivo. Ne bojim se da ćemo imati dovoljno saveznika u BiH čak tamo gdje se oni ne očekuju. U RS sam jučer imao razgovore s njima i mislim da je najvažnija stvar da sada EU shvati da ne postoji dobra volja, koliko god da je to rizik po mene, da ja to kažem kao političar, da građani BiH, bili oni Srbi, Hrvati, Bošnjaci ili ostali, ne žele više ilegalne ekonomske migrante - dodao je ministar. 

Ta situacija se mora promijeniti. 

- U međuvremenu će neko sa Zapada birati ko valja u smislu "je li medicinska sestra, stručnjak, inžinjer i pustiti ga", a ono što ne valja, "što ima HIV, što je radikalno, energično, nesposobno", ostat će kao trajni problem BiH. Neće ostati i to treba da zna naša javnost i naši ljudi treba da razumiju šta ova država hoće, a mi hoćemo da se oslobodimo tog haosa - kazao je Radončić. 

Saradnja s Europolom

Ponovio je da vjeruje kako će Evropska unija reagirati odgovorno, a novinari su pitali i za sastanak sa Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH. 

Gvorio je i o Europolu. 

- S Europolom imate situaciju da sam ja kao ministar sigurnosti još prije pet godina potpisao Europol, da smo mi jedina zemlja koja nije uspjela da napravi saradnju naših policijskih agencija s evropskim zemljama i evropskim ljudima, jer ste imali problem da neko nije bi u stanju da napravi dvije kancelarije u Ministarstvu sigurnosti kao kontaktne tačke, da da dva oficira za vezu ovdje i u Evropi. Mislim da smo jučer to dogovorili da se te stvari deblokiraju. Republika Srpska, odnosno MUP RS, potpisala bi taj dokument. Sada je bilo na Ministarstvu sigurnosti da dogovori sa četiri hrvatska kantona da to prihvate. Očekujem da ćemo to uraditi veoma uspješno - dodao je Radončić.

Za dvije godine ušlo 56.300 migranta

Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić istakao je da je u posljednje dvije godine u BiH ušlo 56.300 migranata, koji su registrirani i kojima su uzeti biometrijski podaci.

- Sa aspekta sigurnosti BiH je položila taj dio. Drugi dio, onaj humanitarni, to se kontolira iz Brisela, odakle dolaze novci. Preko nevladinog sektora se kontrolira taj dio. Ove godine, dakle za ova dva mjeseca i sedam dana, ušlo je 3.560 migranata. Trenutno je prosjek ulaska 100 migranata. Od toga, nažalost, 80 posto uđe u Tuzlu. Trenutno u Tuzli, što u urbanom djelu šatorskog naselja, što u pokretu, što u privatnom smještaju, ima između 700 i 800 migranata.

Na pitanje novinara da li su te cifre realne, jer mnogi se uopće ne registruju, Ujić je istakao kako postoji i siva zona.

- Postoji i siva zona. Kad kažem da smo imali 56.000 migranata, između 10 i 11 posto prođe neopaženo, a to je negdje između 4.000 i 5.000 migranata. To je taj sigurnosni rizik, gdje se dogodi da ih ni jedna agencija ne registrira. Zabluda je da se samo radi o izbjeglim licima iz ratom zahvaćenih prostora. Tek između 10 i 15 posto su porodice, sve drugo su ekonomski migranti – zaključio je Gujić.