Tokom prošle godine u našoj zemlji bilo je ukupno 3.019 osuđenika, odnosno zatvorenika je bilo 2.329, a pritvorenika 690. Ukupno je alternativnu sankciju izdržavalo njih 25,85 posto, rečeno nam je u Ministarstvu pravde BiH. Na rad za opće dobro osuđeno je 66 osoba, kazna zatvora zamijenjena novčanom kaznom izrečena je prema 207, kućni nadzor za 400, te mjere sigurnosti prema 107 osoba.  

- Na području FBiH u 2019. godini kaznu je izdržavalo 1.298 osoba, a mjeru pritvora 363 osobe, što ukupno iznosi 1.661 pritvorenika/zatvorenika, s tim da je 157 osoba izdržavalo kaznu kućnog zatvora s elektronskim nadzorom – pojašnjeno je.

Međunarodni standard

Dodaje da de u RS ukupno na izdržavanju kazne na dan 31. decembar 2019. nalazilo 617 osoba, a mjeru pritvora izvršavale su 104 osobe, što ukupno iznosi 721 pritvorenik/zatvorenik. U Brčko Distriktu sudovi su prema 32 osobe odredili mjeru pritvora, a 101 osoba je upućena na izdržavanje kazne zatvora.

- Od Suda BiH kaznu zatvora tokom 2019. godine izdržavalo je 311 osoba, a u pritvoru se nalazila 191 osoba – istaknuto je.

Pojasnili su da je kućni zatvor putem elektronskog nadzora izvršavan prema 157 osoba. Nadalje, dodatni doprinos zatvorskog sistema BiH predstavlja i broj izrečenih alternativnih krivičnih sankcija, kojih je u 2019. bilo 780, što čini 25,85 posto od ukupnog broja zatvorenika i pritvorenika. Odnosno, broj alternativnih krivičnih sankcija prelazi evropski međunarodni standard.

U pogledu alternativne krivične sankcije rad za opće dobro na slobodi iz člana 43. Krivičnog zakona BiH kojim je omogućeno sudu da, umjesto kazne zatvora do jedne godine, uz pristanak optuženog, zamijeni kaznu zatvora radom za opće dobro na slobodi, Sud BiH je izrekao dvije alternativne sankcije u toku 2019. godine.

- U 2019. godini sudovi u FBiH su kaznu zatvora zamijenili radom za opće dobro na slobodi u 53 slučaja, s tim da na području RS još nije došlo do implementacije ove krivične sankcije, te je nadležni sud Brčko Distrikta BiH u 11 predmeta zamijenio kaznu zatvora radom za opće dobro. Na teritoriju BiH kazna zatvora je u 66 slučajeva zamijenjena radom za opće dobro na slobodi - podaci su Ministarstva pravde BiH.

Krivične sankcije

Kada je u pitanju zamjena kazne zatvora novčanom kaznom iz Krivičnog zakona BiH, Sud BiH je u toku 2019. godine kaznu zatvora zamijenio novčanom u 31 predmetu.

- U FBiH kazna zatvora zamijenjena je novčanom kaznom u 153 predmeta i naplaćeni iznos je 2.004.850 KM. Nadležni sud Brčko Distrikta je u 23 predmeta zamijenio kaznu zatvora do godinu novčanom kaznom, što znači da je sveukupno u 207 predmeta zamijenjena kazna zatvora novčanom kaznom – pojašnjeno je.

U Federaciji je prošle godine 400 osuđenika izdržavalo kućni zatvor sa elektronskim nadzorom, što je za 5 posto manje u odnosu na 2018. godinu - pokazuju podaci Ministarstva.

Obavezno psihijatrijsko liječenje

U pogledu mjera sigurnosti, tačnije obaveznog psihijatrijskog liječenja i obaveznog liječenja od ovisnosti, u toku 2019. Sud BiH je izrekao jednu mjeru sigurnosti i to obaveznog liječenja od ovisnosti.

Na području FBiH ukupno je izrečeno pet mjera prisilnog smještaja zbog stanja neuračunljivosti, četiri mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja i sedam mjera liječenja od ovisnosti, što s ranije izrečenim mjerama sveukupno iznosi 42 mjere.

Na području RS mjere sigurnosti se izvršavaju prema 61 osobi. Izrečene su i tri mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja. 

Pivić: Višestruke su koristi od alternativnih krivičnih sankcija

Što se tiče alternativnih sankcija, moram reći da je preporuka Vijeća Evrope da se ide u pravcu do nekih 20 posto, kazao je za „Avaz“ zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić. 

Dodao je da se smatra da su visokorazvijene demokratske zemlje one koje imaju 20 posto alternativnih sankcija.  

- Mi smo prošle godine imali više od 25 posto, što govori u prilog tome da smo u tom smisli visoko razvijena demokratska zemlja. Višestruke su koristi od alternativnih krivičnih sankcija, jer se tu vodi računa o ogromnim uštedama, rasterećenju zatvorskog sistema. Također, važno je da se alternativnim sankcijama izbjegava „kriminalna zaraza“ koja podrazumijeva da osoba, ukoliko ne uspije program rehabilitacije, ode čak u drugom pravcu i stekne određena poznanstva i to joj bude karta za činjenje budućih krivičnih djela – pojasnio je Pivić.