Ombudsmani za ljudska prava Bosne i Hercegovine izjasnili su se o žalbi Denisa i Amine Smajlović, roditelja djevojčice Nadin Smajlović, a u vezi nemogućnosti efikasno liječenje njihove kćerke na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Insitucija ombudsmana za ljudska prava BiH tim povodom zatražila je izjašnjenje KCUS-a, a preporuku je donijela na osnovu analize poštivanja relevantnog zakonodavsta: Ustava BiH, Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovih sloboda, Konvencije UN-a o pravima djeteta, Zakona o zaštiti ličnih podataka, Zakona o pravima, obavezama i odgovornosti pacijenata, Zakona o liječništvu i Pravilnika o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje u inozemstvo.

Ombudsmeni su žalbu roditelja djevojčice Nadin posmatrali kroz više aspekata i to kroz aspekte dostupnost zdravstvene zaštite, pristup efikasnom pravnom lijeku i zaštitu ličnih podataka, a naročito “cijeneći da se u konkretnom slučaju radi o djetetu kao posebno ranjivoj kategoriji”.

U izjašnjenju je navedeno da je Konvencijom UN-a o pravima djeteta propisana obaveza država da priznaju djetetu pravo na uživanje najvišeg mogućeg nivoa zdravlja i na olakšice u pogledu ozdravljenja i opravka, ali i da će države nastojati “osigurati da nijednom djetetu ne bude uskraćeno pravo pristupa zdravstvenim službama”.

Zabrinjava ponašanje KCUS-a

Što se tiče domaćih zakona, ombudsmani navode da se relevatnim zakonskim odredbama u BiH svakom pacijentu garantuje dostupnost zdravstvene zaštite, pravo na informacije, pravo na povjerljivost informacija (privatnost) kao i pravo na prigovor.

- U konkretnom slučaju, polazeći od principa međunarodnih standarda i domaćeg zakonodavstva, Ombudsmani BiH smatraju da nije osiguran u potpunosti princip dostupnosti zdravstvene zaštite jer nije osigurana dostupnost informacija o mogućnosti liječenja - piše u izjašnjenju Ombudsmana za ljudska prava BiH.

Ombudsmani dalje navode da je upitno da li je KCUS postupao na način da je poštovan princip prihvatljivosti koji zahtjeva od zdravstvenih ustanova da vode računa o dobnoj skupini pacijenata poštujući medijski etiku, što uključuje i povjeriljivost i informiranost.

- Nadalje, Ombudsmani BiH ukazuju da nedorečenost i nepostupanje po procedurama mogu dovesti u pitanje i dobar kvalitet zdravstvene zaštite kako je to predviđeno međunarodnim standardima - ističu Ombudsmani.

Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH konstatirala je da je u slučaju djevojčice Nadin izostala primjena odredbi Pravilnika o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje u inozemstvo u njihovoj cjelokupnosti i međusobnom odnosu.

- Svaka djelimična, odnosno selektivna primjena njegovih odredaba, bez jasnog i preciznog obrazloženja ne osigurava pravnu sigurnost kao ključni element kod pravnog normiranja. Dodatno, zabrinjava izostanak dužne pažnje i senzibilnosti za činjenicu da u konkretnom slučaju pacijent je dijete koje shodno međunarodnim standardima, a prije svega zakonodavstvom BiH uživa poseban nivo zaštite - piše u izjašnjenju Ombudsmana.

Ombudsmeni navode da je u slučaju Nadin Smajlović konzilij ukazao i da je najbolji benefit za pacijenticu da nastavi liječenje van BiH, zbog čega je ostalo nejasno zašto nije postupano shodno Pravilniku i podnesen prijedlog za liječenje u inozemstvu, odnosno, ako je i pored navedenog mišljenja vezanog za najbolji benefit pacijenta iznesen u otpusnom pismu, stajalište KCUS-a bilo da nisu ispunjeni uslovi utvrđeni Pravilnikom, nije donesen akt koji bi omogućavao podnositeljima žalbe korištenje pravnih lijekova.

- Ostalo je nejasno kako pacijent, po čijem zahtjevu za ostvarivanje prava se ne donese akt, a smatra da mu nije omogućen adekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti, može tražiti dalju zaštitu svog prava - piše u mišljenju.

Ombudsmeni BiH, bez zadiranja u pitanja medicinskog tretmana i liječenja, ukazuju na potrebu da sve procedure i slučajevi budu jasno regulirani relevantnim dokumentima koji trebaju biti dostupni pacijentima, te u konačnici procedure moraju rezultirati aktom na koji bi pacijent, ukoliko nije zadovoljan ishodom odgovora, imao pravni lijek, odnosno pravo žalbe i ponovno razmatranje od strane višeg organa.

- U konkretnom slučaju jasno je da je izostalo poštovanje procedura što je rezultiralo time da pacijentica nije imala mogućnost pristupa zdravstvenoj zaštiti u skladu sa principima pristupačnosti, dostupnosti zdravstvenih usluga, prihvatljivosti i kvaliteta. Nerješavanje statusa pacijentice, posebno s aspekta donošenja odluke na koju bi pacijentici bilo omogućeno pravo na pravni lijek, je rezultiralo da se pacijentica našla u pravnom vakuumu, a što je posebno osjetljivo kada se radi o zdravstvenoj zaštiti i može imati dalekosežne negativne posljedice. Sve navedeno je sadržano u činjenici da Pravilnik o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje u inostranstvo ne precizira jasnu proceduru postupanja kada zdravstvena ustanova odbija da dostavi prijedlog za izmještanje na liječenje u inostranstvo, a istovremeno u aktu kao što je otpusno pismo napisano je da suprotno, što otvara pitanje šta u takvim situacijama da pacijent radi - pojasnili su Ombudsmeni.

Zaštita ličnih podataka maloljetnika

Ova instituacija je dala i svoj osvrt u vezi zaštite ličnih podataka na privatnost.

- U pogledu pitanja javnog obznanjivanja podataka o bolesti malodobne Nadin Smajlović, stav institucije Ombudsmena, je da je KCUS trebao postupati sa posebnom pažnjom s obzirom na to da je riječ o obradi posebno osjetljivih podataka. Nesporno je da roditelji maloljetnika kao njegovi zakonski staratelji trebaju voditi računa o zaštiti ličnosti i zdravlja maloljetnika, međutim, obaveza države i samim tim institucija i javnih organa, u konkretnom slučaju KCUS-a je da obrate posebnu pažnju kada su u pitanju maloljetnici, te vode računa da u svim okolnostima postupaju u najboljem interesu djeteta - navodi se u dokumentu.