Brojne škole u BiH su počele sa nastavom prošle sedmice, a mnoge će početi sutra. Roditelji se brinu, medicinska struka propisuje mjere, nadležni žele da se one provode...

Iako već mjesecima živimo s koronavirusom, on je još nepoznanica te se brojna istraživanja nastavljaju razvijati. A među njima su i ona koja istražuju kako bolest utječe na djecu i tinejdžere.

Još nema konačnih informacija o prijenosu virusa kod djece i tinejdžera. Početkom pandemije naučnici su mislili da su djeca rijetko pogođena. Iako je nekoliko malih preliminarnih studija sugeriralo manji prijenos s djeteta na dijete, nedavno veće istraživanje iz Južne Koreje pokazalo je da dob čini veliku razliku.

Studije pokazuju da je za stariju djecu vjerojatnost da prenose virus jednako velika kao za odrasle, dok je za mlađu djecu otprilike upola manje.

Još jedno nedavno istraživanje pokazalo je da mlađa djeca imaju virusna opterećenja slična odraslima, navodi NBC News. 

I dok su sva simptomatska djeca zarazna, još nije jasno mogu li djeca bez simptoma širiti virus i do koje mjere.

Procjenjuje se da 90 posto djece i tinejdžera koji imaju pozitivan test na virus nema uopće simptoma ili imaju samo blage simptome. Dječji simptomi slični su odraslima, ali obično su puno blaži i sličniji prehladi. Najtipičniji simptomi uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj, curenje iz nosa, umor, bolove u mišićima, a ponekad i povraćanje i/ili proljev.

Većina se djece oporavi u roku od jedne do dvije sedmice, ali dugoročni učinci i dalje su relativno nepoznati s obzirom na to da je riječ o novom virusu.

Prema CDC-u, ukoliko roditelji ili staratelji primjete bilo koji od sljedećih simptoma, važno je da odmah potraže liječničku pomoć. To podrazumijeva ako dijete ima groznicu duže od pet dana, probleme s disanjem ili hvatanjem daha, nemogućnost zadržavanja tekućina, zbunjenost ili nemogućnost buđenja, plavičaste usne ili mrljasto plava ili blijeda boja kože te letargiju i ekstremni umor, ali i brzi rad srca.

Za djecu se primjenjuju iste mjere opreza za odrasle, uključujući i fizičku distancu od dva metra, nošenje maske, pranje ruku najmanje 20 sekundi vodom i sapunom, držanje ruku dalje od očiju, nosa i usta, što predstavlja tešku naviku za djecu.

Određena zdravstvena stanja stavljaju djecu i tinejdžere u veći rizik od zaraze virusom i razvoja komplikacija. Oni s astmom mogu imati ozbiljnije simptome. Loše kontrolirani dijabetes slabi imunološki sustav, čineći dijete osjetljivijim na infekcije. A oni s pretilošću (s ili bez popratnih bolesti), također, izloženi su većem riziku od zaraze virusom.