U Mostaru je danas održana sjednica Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) čija su glavna tema bili događaji na unutarnjem planu i refleksije unutar događanja u širem regionu, kao i predstojeći lokalni izbori.

Kazao je to novinarima Božo Ljubić, predsjednik GV HNS-a, koji je izjavio da „mi u BiH moramo shvatiti da imamo u prvom redu inherentan unutranji problem koji se tiče naših međusobnih odnosa“.

- Nama nisu prijetnja naši susjedi, već sami moramo riješti unutarnja pitanja kako bismo krenuli prema evropskim i euroatlanstkim integracijama. U tom kontekstu na Glavnom vijeću smo razgovarali na koji način se treba postaviti HNS i zaključili smo da u prvom redu izađemo s jednim koherentnim dokumentom koji će biti upućen Predsjedništvu HNS- a, a onda to i ostalim partnerima u BiH i međunarodnom zajednicom - rekao je Ljubić.

Ustvrdio je kako je pred BiH, gdje primarno rekao je misli na odnose u F BiH da se u skaldu sa Ustavom i odlukama Ustavnog suda, a temeljem apelacije Ljubić i apelacije Alije Izetbegovića dođe do izmjena Izbornog zakona, koje će i Hrvatima omogućiti legitimno političko predstavljanje, kakvo imaju Bošnjaci i Srbi.

- Mislim da je rok za taj dogovor kraj ove godine, jer 17. istječe rok kada su razgvoori trebali početi između dvije strane Mostarskog sporazuma, a rok za usvajanje Izbornog zakona je sljedeća godina . Rekao bih da tu istječe vrijeme za nas prihvatljivo da,uopće, razgovaramo o tim pitanjima. Jer, mi na na koji način ne želimo dočekati izbore 2022. godine s postojećim izbornim pravilima, posebno uz ovakvu Centralnu izbornu komisiju, niti ćemo dozvoliti da ona odigra ulogu kakvu je odigrala u prošlom sazivu - naveo je Ljubić.

Blokiranje ili onemogućavanje promjena Izbornog zakona temeljem Ustava i odluka Ustavnog suda, nastavio je, zapravo legitimira izravno traženje drugih koncepata ostvarenja nacionalne jednakopravnosti.

- Jedan od tih koncepata je svakako na konceptu teritorijalne autonomije. Smatram da u okviru i postojećeg dvoentitetskog uređenja , ukoliko ćemo poštovati Ustav i odluke Ustavnog suda možemo doći do takvih rješenja u Izbornom zakonu koja će svakom od tri naroda omogućiti legitimno politčko predstavljanje i na taj način standardizirati i relaksirati i odnose u BiH i omogućiti nam da se bavimo i drugim pitanjima, a ne ovim koja su trebala biti riješena ili su bila riješena i u samom Dejtonu, makar on nije savršen, ali su poremećena intervencijama od strane visokog predstavnika. I u tom kontekstu, bit ću potpuno otvoren, tražit ćemo zalaganje Republike Hravstke, u prvom redu, ali i ostalih potpisnika Dejtona da poštuju svoje obaveze svjedoka i jamaca i da se omogući svakom od tri naroda ostavrenje pune Ustavom zagarantirane konstitutivnosti - poručio je Ljubić.

Upitan da pojasni koncept teritorijalne autonomnosti, Ljubić je kazao da je apsolutno privržen provedbi odluka Ustavnog suda te da smatra da je minimum odgovornosti svih u BiH da se te odluke provedu.

- I, onda, naravno, promjene administrativno- teritorijalnog ustroja BiH do kojih će sigurno morati doći da ova država dobije racionalnu, provedivu i upravljivu administrativno- terItorijalnu reorganizaciju će biti nešto što će se dešavati u kontekstu približavanja EU. Međutim, ukoliko se Hrvatima onemogućava taj minimum legitimnog predstavljanja, onda u svakom slučaju temeljem međunarodnog prava i činjenice da su Hrvati i u Vašingtonskom i u Dejtonskom sporazumu o implementaciji Federacije BiH , koji je potpisan 10.11.1995.godine i temeljem glavnog mirovnog Dejtonskog sporazuma, imaju pravo tražiti da se poštuje naš doprinos i nezavisnosti BiH i njenoj odbrani kroz naše pravo na BiH , pa ako bude nužno i kroz ostvarenje koncepta teritorijalne autonomije na područjima koje naseljavaju Hrvati većinski. Da li ćemo morati ići u tom smjeru, ne znam. Ali, u svakom slučaju, oni koji Hrvatima onemogućavaju legitimno predstavljanje kroz Izborni zakon legitimiraju taj koncept teritorijalnog utemeljenja ravnopravnosti. U ovom momentu , etnoteritoijalni koncept ravnopravnosti bez koncepta konstituvnosti, ne može zadovoljiti nijedan od tri konstitutivna naroda i u svakom slučaju bilo koja ustavna promjena mora uključivati taj koncept instituucionalne ravnopravnosti kroz Izborni zakon -rekao je Ljubić.