Do 16 sati, izbori u BiH zabilježili su rekordno nisku izlaznost. Razloga za to ima mnogo: generalna neatraktivnost lokalnih izbora u odnosu na opće, prezasićenost građana politikom, ali prije svega pandemija koronavirusa i strah od moguće zaraze. Ovo i ne treba da čudi, uzimajući u obzir da je CIK i sam nevoljko priznavao da i ne mogu baš garantovati potpunu sigurnost na glasačkim mjestima. To je, nesumnjivo, mnogima predstavljalo dovoljan motiv da apstiniraju od ovogodišnjih izbora.Tako je do 16 sati zabilježena izlaznost na izborima 38,10 posto, što je za 2 posto manje u odnosu na izlaznost 2016. do 15 sati.
Politička historija pokazuje da mal odziv na izborima uglavnom odgovara vladajućim strankama. Naime, onaj ko obnaša vlast, kontroliše i resurse, a ko kontroliše resurse, posebno u tranzicijskim zemljama, iza sebe ima stabilno i disciplinirano glasačko tijelo koje glasa iz interesa. Građani koji odluče apstinirati u većini slučajeva predstavljaju potencijalno glasačko tijelo opozicije.
Posebno je porazna izlaznost među oboljelim od Covid-19. Iako su nas iz CIK-a uvjeravali da će svim građanima u izolaciji biti omogućeno glasanje, za glasanje putem Covid mobilnih timova prijavilo se svega 3.555 birača, što je višestruko manje od broja zaraženih.
Sve ovo i ne treba previše da čudi kad se uzme u obzir građani Bosne i Hercegovini i dalje na izborima glasaju metodom iz 19. stoljeća. Kandidati se zaokružuju olovkama, listići se broje ručno.
Naravno, ne treba spominjati da ovakav način glasanja otvara i najveći mogući prostor za razne manipulacije.
„Bugarski vozovi“, poništavanje glasačkih listića, slikanje mobitelom listića radi kupovine glasova, samo su neke od brojnih nepravilnosti zabilježenih i na ovogodišnjim izborima. Posebno radikalan slučaj kupovine glasova birača na dan izbora zabilježen je u Tešnju gdje SDA Tešanj vrši podjelu potvrda o izdavanju 10 litara dizel goriva na benzinskoj pumpi Hifa d.o.o. Krndija.
Sve ove nepravilnosti prijavili su građani i Koalicija „Pod lupom“. One se dešavaju naočigled CIK-a, koji tradicionalno pokazuje hroničnu nesposobnost da provede transparentne i pravedne izbore. Ni to ne treba previše da čudi ako se uzme u obzir da ovom insitucijom upravljaju pouzdani kadrovi vladajućih stranaka.
Ipak, niska izlaznost, novi val izbornih manipulacija i namještaljki, zastrajele metode glasanja koje daju širok prostor manipulacijama, pokazuju da je "voda stigla do ušiju“.
U poštene namjere CIK-a i vladajućih stranaka da organiziraju fer i poštene izbore teško se uzdati. Stoga je potrebno, prije svega, promijeniti sam način glasanja, tako da se ostavi što je moguće manje prostora za izborne manipulacije i prevare, a to bi građanima dalo i daleko veći motiv da izađu na izbore.
Taj novi sistem glasanja koji bi išao u korak s 21. stoljećom i organičio prostor za malverzacije, mora uključivati, između ostalog, elektronsko glasanje i brojanje, a zašto da ne, i mogućnost online glasanja kako niti jedan glasač ne bi ostao zakinut, kao što je to već odavno praksa u mnogim evropskim zemljama.
Stoga, ako nešto treba biti lekcija ovih izbora, to je neophodnost da se različite društvene strukture, od političkih stranaka preko nevladinih organizacija do medija, angažuju s ciljem vršenja pritiska na CIK, kako bi modernizacijom već sljedeće izbore učinili daleko poštenijim i transparentnijim.
