Nakon katastrofalnog rezultata na lokalnim izborima i gubitka vlasti u gotovo svim urbanim općinama u državi te dubokih unutrašnjih raskola, čini se da SDA broji svoje najteže dane od nastanka. Nakon što je iz ove stranke izbačen Aljoša Čampara, bivši član Predsjedništva SDA i jedan od njenih najvažnijih kadrova, sljedeći izgledni „emigrant“ iz SDA, prema svemu sudeći, će biti također njen potpredsjednik Denis Zvizdić. Naime, Zvizdić je ostanak u stranci uslovio promjenom kadrovskih rješenja, na šta mu je predsjednik stranke Bakir Izetbegović uputio nedvosmislenu prijetnju da će sada „upoznati njegovo pravo lice“.
Pored Zvizdića, iz stranke bi uskoro mogao istupiti i načelnik općine Novi Grad Semir Efendić i jedini pobjednik u Gradu Sarajevo, koji je ovu opciju ostavio otvorenom još u izbornoj noći, a indikativno je da su upravo kadrovi iz ove općine masovno podnijeli ostavke na svoje funkcije u stranačkim organima.
Ovaj novi egzodus iz stranke bio bi samo nastavak osipanja SDA koji zapravo, u manjem ili većem intenzitetu, traje još od 1996., ali je posljednjih mjeseci, pod vodstvom Bakira Izetbegovića, doživio svoj historijski vrhunac.
Da stvar bude gora, upravo su nekoć udarni kadrovi SDA, poput Fuada Kasumovića u Zenici, Ibrahima Hadžibajrića u sarajevskoj općini Stari Grad i posebno Elmedina Konakovića u Sarajevu, bili ti koji su svojoj bivšoj stranci zadali najteži udarac na izborima.
U slučaju izlaska iz ove stranke i Zvizdića i Efendića i kadrova bliskih njima, nema sumnje da će to značiti dodatni pad podrške za SDA i dovođenje ove stranke u još težu političku poziciju. Ipak, za sada ostaje otvoreno pitanje kakva će u tom slučaju biti njihova dalja politička karijera.
Prvo i najjednostavnije rješenje bilo bi pridruživanje ovih kadrova stranci Narod i pravda. Naime, uzimajući u obzir činjenicu da je Konaković ovu stranku osnovao nezadovoljan situacijom u SDA, ističući slične zamjerke na rad njenog predsjednika i kadrova kao i trenutni nezadovoljnici, ovo bi se na prvu činilo kao logičan izbor. U ovom kontekstu, naravno, ne treba smetnuti s uma ni blsike odnose koje imaju Konaković i Čampara. Ipak, postoji razlog zašto ovo ni za samog Konakovića, ali ni za novu turu „disidenata“ u SDA, ne bi bilo najsretnije rješenje.
Naime, Konaković velike napore ulaže da NiP, što je moguće više, profilira kao novu i drugačiju stranku centra, distancira je od politika i naslijeđa SDA, te u njoj ostavi prostora kadrovima koji imaju znatno drugačije poglede od onoga što je bila tradicionalna ideološka osnova SDA. S ulaskom Čampare i Zvizdića i dodatnih prebjega iz SDA u ovu stranku, Konaković bi teško mogao i dalje održati svoj politički brending da se radi o novoj političkoj opciji, a ne samo jednoj frakciji SDA koja se suprotstavila Bakiru Izetbegoviću.
S druge strane, ni za samog Čamparu, Zvizdića i Efendića u ovom trenutku vjerovatno ne bi bilo politički najoportunije pristupiti već izgrađenoj i organiziranoj političkoj stranci, u kojoj bi morali prihvatiti lidersku ulogu Elmedina Konakovića. Također, nije izvjesno da bi i trenutno članstvo NiP-a s oduševljenjem prihvatilo ovakva „pojačanja“ iz SDA, a ne treba smetnuti s uma ni da Konaković i Efendić nisu u prevelikoj "ljubavi".
Drugi i izgledniji scenarj, o kojem se u kuloarima već naveliko špekuliše, jeste da Zvizidć, Čampara i Efendić pripremaju novu političku opciju.
Navedenom trojcu ovo bi omogućilo da (p)ostanu „šefovi“ svog političkog projekta, a Konakoviću s druge strane da nastavi sa započetim brendiranjem svoje stranke. Naravno, ne treba smetnuti s uma da bi i jedna i druga politička opcija, s obzirom na sličnu retoriku i ideološku pozadinu, ciljali i na slično glasačko tijelo.
Ova činjenica bi ove dvije opcije vodila prirodno ka koaliranju te, uz privlačenje ostalih sličnih političkih opcija poput Kasumovića u Zenici ili Nezavisnog bloka, stvorila bi se jaka grupacija desnog centra koja bi SDA, u slučaju ostanka trenutnog rukovodstva, mogla baciti na potpunu političku marginu, posebno uz podršku Konakovićevih partnera iz SDP-a i NS-a.
Sve ovo za sada su, iako vrlo izgledni, samo hipotetički scenariji. Ono što je, međutim, nesporna činjenica jeste da SDA trpi sve ozbiljnije udarce te da će dalja osipanja udarnih kadrova ove stranke nesumnjivo značiti i njeno dodatno slabljenje što bi, nakon lokalnog, moglo voditi i ka sve izglednijem gubitku vlasti i na višim nivoima.
