Veliki pad prihoda, zbog pandemije koronavirusa, bh. vlasti ponovo žele nadomjestiti kreditnim zaduženjima, te su najavljeni novi pregovori s MMF-om o zaduženju od čak milijardu i po maraka.

Ovakav način zaduživanja države, smatra ekonomski stručnjak i bivši bh. ambasador Draško Aćimović, bez provođenja ključnih reformi, BiH i njene stanovnike vodi u propast.

Velika manipulacija

- U izjavama predstavnika Misije MMF-a u BiH Endrjua Džuela vidimo da ni MMF ne zna gdje je završilo 600 miliona kredita uzetih 2016. godine, kada je povučena samo jedna tranša, a ostatak zaustavljen jer vlasti nisu provodile obećane reforme. Tih 600 miliona je ubačeno u budžet i gdje je taj novac završio, ni MMF ne zna. Ali, nije samo u pitanju tih 600 miliona, jer samo ove godine vlast od MMF-a traži 1,5 milijardi maraka, prošle nedjelje donijeli su odluku da se zaduže još 680 miliona za puteve, traže od EU 500 miliona, a kod komercijalnih banaka su se u međuvremenu zadužili nekoliko stotina miliona. Ovo je nevjerovatno. Po svim formama ovaj nivo zaduženja BiH vodi u totalni kolaps - kaže Aćimović.

On ističe da je otplata svih kredita dogovorena za period poslije izbora 2022. godine, što stvara sumnju u jednu od najvećih manipulacija vlasti u historiji.

- Mislim da je ideja nekoliko međunarodnih sila koje žele da se ta sredstva kontrolišu i usmjeravaju direktno gradovima, kantonima ili entitetu koji će ispunjavati uslove, da se ciljano finansiraju projekti i reforme a ne kao do sada, daleko najbolji način. Ovim strankama se više nipošto ne smije dozvoliti ovakav način zaduživanja, mada one, da javnosti bude potpuno jasno, sve kreditore ucjenjuju na način da će, ako ne dobiju sredstva bez obaveza, unutar BiH doći do nemira ili konflikta. Plaše cijeli svijet i istu matricu primjenjuju kao i do sada. Oni stalno koriste i tu riječ – aranžman. Aranžman može biti muzički ili cvjetni, ali kredit je kredit – pojašnjava Aćimović.

Povećanje PDV-a

Na opasnost od finansijske propasti, zbog posljedica pandemije koronavirusa po bh. ekonomiju, upozoravao je i ranije. BiH su potrebna sredstva, a u međunarodnim krugovima se razmatra i ideja o formiranju tijela za monitoring, sastavljenog od stranih i domaćih nezavisnih eksperata, koji bi kontrolirali njihov utrošak.

- Nije problem zadužiti se ako se ima čime vraćati. Reforme su i predviđene da bi se imalo čime vraćati taj novac, ali ako se one ne urade, alternativa je novo povećanje akciza i PDV-a. Mi već imamo stotine hiljada ljudi koji ne znaju kako da prehrane porodicu od prvog do prvog, koji bi u toj situaciji doživjeli takva poskupljenja da bi morali prodavati i stvari iz kuće – ističe Aćimović.

Raditi za narod, a ne pare

- Osnovne reforme su zaustavljanje kriminala u javnim nabavkama institucija, te smanjenje troškova administracije. Mi, u suštini, biramo između zaustavljanja kriminala, korupcije i uhljebljenja politički podobnih i zaduženja koje će nas odvesti u dublje siromaštvo i bankrot. Mislim da su nam u ovoj situaciji, koja je po mnogo čemu gora i od rata, potrebni ljudi koji su spremni da se zbog svoje historijske uloge žrtvuju narednu godinu i da ne rade za pare, već za narod – kaže on.