Premijer Kantona Sarajevo Mario Nenadić podnio je prije nekoliko dana ostavku na ovu funkciju s ciljem što skorije uspostave nove vlasti, a nakon što je promijenjena skupštinska većina u KS i trenutno je u tehničkom mandatu.

Za nepunih devet mjeseci svog rada uspio je pokrenuti brojne projekte u KS, radeći u interesu građana. U razgovoru za „Avaz“ govorio je o tome koliko je teško bilo raditi u vrijeme pandemije koronavirusa, brojnim realiziranim projektima, stanju u komunalnim preduzećima, saradnji s kolegama...  

Prije nekoliko dana podnijeli ste ostavku na dužnost premijera Kantona Sarajevo? Zašto?

Poznato je da već tri mjeseca u Kantonu Sarajevo funkcioniramo u stanju de facto promijenjene skupštinske većine.

Jasno je, dakle, da je ovaj moj potez isključivo s ciljem što skorije uspostave nove funkcionalne vlade, čije će odluke i potezi imati podršku i neophodnu prohodnost u Skupštini Kantona Sarajevo.

Pokušavam na odlasku, a za to sam se borio tokom čitavog mandata, koji je trajao, podsjećam, nepunih devet mjeseci, uspostaviti jednu novu praksu, s puno više političke tolerancije i uspostavom nekih novih principa koji možda izazivaju i nepovjerenje, pa i zbunjenost, a to je da niko nema pravo izigravati legalne demokratske procese. Što se mene tiče, interes građana Kantona Sarajevo je na prvom mjestu, većina je, očigledno, promijenjena na terenu i treba je što prije legalizirati. To je osnov demokratije, zašto usporavati te legalne i legitimne procese.

Kako su na Vašu ostavku reagirali drugi članovi Vlade Kantona?

Nije tu bilo različitih stavova, svima je jasno o čemu se radi i imam punu podršku i razumijevanje članova Vlade. U konačnici, preuzeo sam odgovornost i u samoj Vladi Kantona, jer, podsjećam, mojom ostavkom na poziciju premijera smatra se da su ostavku podnijeli i svi članovi Vlade. Moj čin je individualan, ali vuče posljedice na čitav kolektiv.

Još prije više od mjesec i po sam, odmah nakon što je postalo jasno da je u Skupštini Kantona Sarajevo promijenjena većina u vlasti, najavljivao da ću na svaki način ubrzati i omogućiti olakšanu promjenu vlasti, a nakon što je to i pismenim prijedlogom za glasanje o nepovjerenju Vladi Kantona Sarajevo ozvaničeno i potvrđeno, odlučio sam se na ovakav postupak. To je potvrda da podržavam pokrenuti proces i na ovaj način mu dajem punu podršku i želim ga ubrzati.

Situacija na terenu uzrokovana epidemijom koronavirusa je takva da zahtijeva hitan transfer i uspostavu funkcionalne vlasti čije će odluke biti prohodne u novouspostavljenom političko-pravnom sistemu u KS. Smatram da je moja i moralna i zakonska obaveza i odgovornost prema građanima Kantona Sarajevo ubrzati procese koji neminovno slijede.

Kako ocjenjujete svoj mandat na premijerskoj funkciji u KS, šta ga je obilježilo?

Vjerovatno je ovo najteži mandat jedne vlade nakon završetka rata, jer nas je pratio rad u nemogućim uvjetima tokom čitavog kratkog mandata. Nijedan dan nije bio „redovan“. Već nakon 14 dana mandata imali smo proglašeno stanje nesreće, pa zatim proglašeno stanje epidemije, koje traje i danas, zatim lokalni izbori i sve što im je predstojilo i što ih je pratilo, ozbiljna migrantska kriza, koja još traje i ne nazire joj se kraj, pa privredna kriza uzrokovana obustavom privrednih aktivnosti usljed pandemije…

U svemu ovome veliki problem bio je i neimenovanje ministra zdravstva u Vladi KS u najtežoj epidemiološkoj krizi u KS ikada.

I onda na kraju, moratorij na zapošljavanje, na imenovanja upravljačkih i nadzornih struktura u javnom sektoru koji je bio na snazi 51 dan, a uspostavljen je u najtežim danima korone. S druge strane, veoma sam ponosan na sve što je u ovakvim uvjetima urađeno.

Koliko ste zadovoljni postignutim u takvim okolnostima i je li bilo stvari koje ste namjeravali uraditi, a niste stigli, s obzirom na promjenu skupštinske većine?

Zadovoljan sam značajnim iskoracima i vrlo konkretnim i vidljivim rezultatima ostvarenim u oblasti realiziranih projekata infrastrukture, komunalne privrede, podrške privredi i drugim projektima.

Ostaju brojni projekti koji su u toku, radi se o vrlo vrijednim i važnim višegodišnjim projektima. Međutim, nisam zabrinut, to su projekti kontinuiteta, od interesa su za građane i ne vjerujem da će ih nove vlasti zaustaviti, završit će se sigurno.   

Nakon dugo godina počela je gradnja Prve transverzale?

Da, napravili smo značajne iskorake kada je gradnja ove saobraćajnice u pitanju. Veliki su izazovi pred Kantonom i općinama za gradnju ovako značajnih infrastrukturnih projekata. Uočili smo brojne slabosti i rizike, počeli ih otklanjati. Odgovorno tvrdim da je sistem nespreman, puno se improvizira, nema uspostavljene prakse, neophodne efikasnosti, previše pitanja se veže za ljudski faktor, što nije dobro.

Ključni su problemi neriješeni - imovinskopravni odnosi na dionicama za gradnju, nepostojanje kapaciteta za realizaciju projekata, neuvezanost sistema, organizacija zasebnih građevinskih cjelina tokom realizacije i dr. Tu smo napravili značajan iskorak, ali aktivnosti nisu završene.      

S druge strane, pokrenuli smo radove na nekoliko dionica i otpočeli aktivnosti za skori početak gradnje tunela na Kobiljoj Glavi i dionice na prvoj dionici Prve transverzale od Tešanjske ulice do ulice Braće Begić. Planirali smo organizirati radove i na drugim građevinskim cjelinama na Prvoj transverzali, a to je „Grand“ nadvožnjak na ulazu u Velešiće i rotor kod Američke ambasade te riješiti preostale imovinskopravne odnose na dionici od ulice Braće Begić do tunela ''Ciglane'', uključujući i pitanje kompanije „Penny Plus“.

Koje biste projekte izdvojili kao krucijalne za građane, a koji su realizirani u Vašem mandatu?

Puno je konkretnog i vidljivog posla urađeno na terenu na planu izgradnje infrastrukturnih projekata. Realizirani ili pokrenuti projekti su već spomenuta Prva transverzala u iznosu od 24 miliona KM, gradnja rotora i pristupnih puteva na Devetoj transverzali (6 miliona KM), priprema za početak radova na tunelu “Kobilja glava” (56 miliona KM), nastavak gradnje Južne longitudinale na Grbavici (10 miliona eura), garaža G3 kod Hitne pomoći (oko 5 miliona KM), projekti javnog prijevoza (nabavka tramvaja 30 miliona eura), trolejbusa (15 miliona eura), obnova „S“ krivine na Marindvoru završena je u roku, pripreme za obnovu kompletne pruge od Marindvora do Ilidže, 14 kilometara pruge u vrijednosti od 20 miliona eura, obnova trolejbuske mreže do Vogošće, realizirani projekti obnove vodovodne mreže od 6,5 miliona KM, proširenje deponije Smiljevići (milion KM), proširenje i uređenje gradskog groblja Vlakovo, puštena je u rad prva javna CNG punionica u Kantonu Sarajevo, u toku su projekti energetske efikasnosti za 40 objekata...

Odmah na početku mandata uvećali smo sva socijalna davanja u Kantonu za oko 6 posto, zadržali isti nivo plaća u javnom sektoru unatoč velikim pritiscima, pokrenuli inicijativu za preuzimanje privremenog finansiranja sedam institucija kulture na nivou BiH, donijeli i implementirali pet mjera za poboljšanje statusa boraca u Kantonu, čime je jako unaprijeđeno njihovo pravo na rješavanje stambenog pitanja, prvenstvo kod zapošljavanja, egzistencijalna naknada i dopunska prava. 

Vlada je uložila ogromna sredstva u GRAS

Prvi smo u FBiH uspostavili online nastavu i realizirali brojne projekte iz oblasti obrazovanja.

Posebno su važni programi podrške privredi, gdje smo jedan od rijetkih kantona koji je, u saradnji s Udruženjem poslodavaca i Ekonomsko-socijalnim vijećem, implementirao set kratkoročnih i srednjoročnih mjera za podršku privredi u iznosu od oko 60 miliona KM. Usto, implementirali smo projekte podrške fizičkim licima i obrtnicima s općinama u KS, projekte podrške malim i srednjim poduzećima, projekte poljoprivrede, isplatili oko 46.000 plaća radnicima u 11.300 preduzeća u Kantonu Sarajevo...  

S UNDP-jem realizirana su 24 projekta u vrijednosti od oko 35 miliona KM, s EBRD-om u vrijednosti od oko 108 miliona eura.

Tu su i projekti koje radimo s Regionalnom razvojnom agencijom SERDA i drugi. Puno je posla urađeno ili je u fazi realizacije.  

Jeste li zadovoljni saradnjom s kolegama u Vladi KS i Skupštini, da li je bilo opstrukcija Vašeg rada i političkih pritisaka?

U Vladi su uvijek odnosi bili vrlo korektni. Nije lako funkcionirati u okviru nestabilne većine kakva je bila ova trenutna, posebno od polovine mandata ove vlade. Ali Vlada je funkcionirala vrlo efikasno, tu nije bilo ozbiljnijih problema.

Moram priznati da sam uživao prilično poštovanje i podršku pozicije u vlasti, kako u Skupštini tako i u Vladi, ali sam imao i vrlo korektnu saradnju s opozicijom u Kantonu. Često su kritike bile oštre, naravno, po mom mišljenju, ponekad i pretjerane i neprimjerene, ali znate, sa skupštinske govornice prilično ste komforni, pa, ako želite, i zaštićeni. Uglavnom, balans između dozvoljenog i primjerenog je stvar izbora i nije ga moguće spriječiti.

Nisam ja imao posebnih političkih pritisaka. Svi pritisci s kojima sam se susretao uglavnom su uzrokovani epidemijom koronavirusa.    

Kakva je bila saradnja s drugim nivoima vlasti?

Saradnja s drugim nivoima vlasti nije bila na nivou potreba. S federalnim vlastima imali smo povremenu koordinaciju na planu podrške privrednim subjektima zbog pada privrednih aktivnosti uzrokovanih epidemijom i usklađivanju planova i naredbi u borbi protiv pandemije.

Međutim, sve to može i mora biti češće i organiziranije.

S državnim nivoom, nažalost, skoro da nije bilo koordinacije, osim nekoliko puta na našu inicijativu i u svrhu rješavanja nekih konkretnih pitanja. To ne mogu da shvatim. Dobar primjer izostanka potrebne koordinacije države je da su mjesecima s tog nivoa „putovala“ finansijska sredstva odobrena od MMF-a za potrebe podrške privrednim aktivnostima kantonima i općinama, usljed COVID-19. Još drastičniji problem je izostanak koordinacije na planu rješavanja migrantske krize, to je evidentno izazvalo velike političke rizike na terenu, čije će se posljedice tek pokazati u vremenima koja dolaze. Ova se pitanja ne mogu rješavati bez ozbiljnih strategija, propisa i rješavanja statusnih pitanja, a za sada nijedno od ovoga nemamo realizirano. Rezultat je stihija na terenu, kriza u pojedinim regionalnim centrima u BiH, sukob na planu međunarodnopravnih odnosa.

Nedavno je potpisan sporazum s GRAS-om za stabilizaciju tog preduzeća na koji se dugo čekalo. Mnogi to ocjenjuju kao veoma značajan korak za spas tog preduzeća. U kakvom stanju ostavljate komunalna preduzeća Vašem nasljedniku?

Da, to je jedan od važnih projekata koje smo pokrenuli. Napravili smo sporazum svih aktera, preispitali ga i na Skupštini i nakon više decenija gomilanja problema u tom preduzeću, krenuli u njihovo rješavanje. Puno je obaveza, trenutno iz GRAS-a čekamo plan kadrovskog restrukturiranja, što je jedan od prvih koraka. Oko 250 radnika je viška i treba u kratkom roku napraviti plan rješavanja tog pitanja. Zatim, reorganizacija samog poslovanja, zaustavljanje stvaranja gubitaka, vraćanje dugova, plaćanje presuda i dr.

Dugovi u tom preduzeću dostigli su vrh i ovo je posljednja šansa da se od GRAS-a napravi respektabilno i samoodrživo javno preduzeće. Jedina alternativa je stečaj, ali vjerujem da smo svi koji smo sudjelovali u procesu ozbiljno i odgovorno shvatili preuzete obaveze i da će GRAS ići u pravcu oporavka, a ne gašenja. Vlada je uložila ogromna sredstva i druge kapacitete u GRAS i očekujemo da će se ostvariti kontinuitet jačanja preduzeća.       

Nećemo vući nikakve rizične i poteze nabrzinu

Šta ostavljate novoj Vladi KS?

Podsjećam, dolazi treći sastav Vlade u nepune dvije godine ovog četverogodišnjeg mandata Kantonalne vlade.

Drago mi je da možemo svjedočiti kako Vlada na čijem sam čelu radi odgovorno i, rekao bih, školski demonstrira kako jedna tranzicija vlasti treba da izgleda.

Radimo u kontinuitetu u skladu sa Zakonom o Vladi KS, tj. nastavit ćemo raditi do posljednjeg dana mandata na realizaciji redovnih zadaća. Paralelno, isti dan kada je usvojena moja ostavka, a time i ostavka članova Vlade, održao sam kolegij Vlade na kojem smo se dogovorili kako ćemo aktivnosti privesti kraju. Nećemo vući nikakve rizične i poteze nabrzinu, nećemo raditi ni zapošljavanja ni implementaciju nekih projekata koji mogu izazvati bilo kakvu sumnju u transparentnost procesa.

Kako se radi o politički vrlo rizičnom trenutku, u proces smo uključili i Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom, jer je ovo važan i rizičan trenutak, s visokim korupcijskim rizikom i želim da iz njega svi učimo i da i u tom pogledu damo jedan primjer dobre prakse u Kantonu.

Ostavljamo puno urađenog posla, vidljivih rezultata, ali i otpočetih višegodišnjih projekata u interesu građana Kantona.

Ovih dana često se spominje Vaš korektan odnos prema prethodnicima, a evo vidimo isti takav gradite i prema onima koji će Vas naslijediti na dužnosti?

Tačno je da nikada s moje strane nije izgovorena niti jedna ružna riječ o prethodnicima, niti o političkim rivalima i neistomišljenicima. Nisam karijerni političar, dugi niz godina radio sam u javnom sektoru kao državni službenik, ali i u privredi, uvijek sam naporno radio i nisam velikom pričom i retorikom gradio karijeru.

Volim vidljive i mjerljive rezultate, nemam se vremena baviti drugima, a ne vidim ni svrhu u tome!  

I kada sam dolazio na dužnost i danas kada odlazim, imao sam redovne i konstruktivne kontakte i s pozicijom i opozicijom i time se ponosim.