Hoće li nakon ustoličenja novog američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) u Bijeloj kući doći i do novog poglavlja u odnosima na Balkanu, poglavito kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, pitanje je koje se postavlja u analizi zagrebačkog „Jutarnjeg lista“.
Naime, prema nedavnom savjetodavnom "saslušanju" (prijedlozima za promjene u balkanskoj politici SAD, odnosno preporuke za Bajdenovu administraciju) nekoliko vrhunskih američkih stručnjaka za Balkan pred vanjskopolitičkim odborom Zastupničkog doma Kongresa, može se naslutiti da bi novi šef Ovalnog ureda mogao posegnuti za nečim što se u ovdašnjoj terminologiji može nazvati - Dejton 2, piše list.
Kad se iščitaju govori i prijedlozi nekadašnje državne sekretarke Medlin Olbrajt (Madeleine Albright), profesora s marilendskog univerziteta Johns Hopkins Danijela Servera (Daniel Serwer) te balkanologa Januša Bugajskog (Janusz), očito je nastupilo vrijeme novog zaokreta SAD i EU, u prvom redu prema BiH, ali i Kosovu.
Na horizontu se promalja ideja o promjenama i reformi aktuelnog, 25 godina starog Dejtona jer je nakon toliko godina uočeno da on jest zaustavio rat u BiH, ali nije uspio u tome da BiH postane funkcionalna država.
Naime, BiH je u stalnoj perpetuirajućoj krizi, na rubu raspada (srpski političari u Republici Srpskoj stalno najavljuju odcjepljenje i raspad BiH), hrvatski predstavnici nekad više, a nekad manje stidljivo govore o svom trećem entitetu (što bi vjerojatno označio i kraj BiH kao jedinstvene države), dok „u najjačoj bošnjačkoj stranci SDA sanjaju o većoj centralizaciji države, u čemu mnogi vide zapravo želju za nekom unitarnom BiH“, navodi „Jutarnji list“.
S druge strane, zemlja je u privrednom zaostatku, pravosudnom haosu, korupcijsko-klijentelističkom zagrljaju (svih) etničkih političkih "elita" i u košmaru stalnog odljeva stanovništva kao vodeće zemlje Evrope u tome (ne računajući tu i lošu demografsku sliku) pa se računa da bi već za 30-40 godina BiH mogla biti na pola današnjeg stanovništva.
Dakle, posljednji je čas da se nešto učini kako bi se BiH održala, spasila i uključila u euroatlantsku porodicu. Zato je kongresmen Eliot Engel na tom panelu u Kongresu rekao da je Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine zaustavio rat, ali je BiH "danas zakočena i njen sistem ne funkcionira".
Dejton je, prema Serverovom mišljenju, ostvario teritorijalnu i etničku podjelu vlasti, ali ta formula više nema smisla za međunarodnu zajednicu koja plaća mnoge račune u BiH koja trpi disfunkcionalno upravljanje.
Server je napomenuo da sve ide na mlin "etničkih pljačkaških barona", od kojih "jedan naoružava i priprema svoju državicu za odcjepljenje, drugi ga ohrabruje, a treći se žali".
Upravo zato traži se jači angažman međunarodne zajednice, pogotovo SAD i EU, jer ovako više ne ide. BiH treba osnažiti da profunkcionira kao "punokrvna" država, članica NATO-a i EU te država koja neće hodati po stalnom rubu prijetnji raspadom i dezintegracijom, a kojoj će sadašnja "etnička demokracija" spriječiti razvoj građanskog (ne unitarnog) društva jer je danas teško reći što je to i postoji li nešto što prepoznajemo kao bosanskohercegovačko društvo i što nazivamo (multinacionalnim i višekonfesionalnim) bosanskohercegovačkim identitetom, navodi se u analizi lista.
S obzirom na ono što je rečeno u Vašingtonu, moguće su i značajne korekcije sadašnjeg Dejtona, ali i izrada novog Ustava kojim bi se ojačale institucije BiH i osnaživalo građansko društvo, a ograničavale ovlasti obaju entiteta, baš kao zalog jedinstva države i sprečavanje da se koče reforme na unutrašnjem planu (pravosuđe u prvom redu), te približavanje euroatlantskim procesima.
I dok su u Sarajevu zadovoljni ovim najavama (još, naravno, treba vidjeti kako će se postaviti Bajdenova administracija, ali ovo je sigurno nekakav okvir u kojem će se kretati), Milorad Dodik već je izjavio da je najava "novog američkog smjera" - državni udar protiv Republike Srpske te najavio kako u RS-u "nema kapaciteta za ustavne reforme i stvaranje građanskog Ustava", navodi se, između ostalog, u analizi "Jutarnjeg lista".
