Godišnjica potpisivanja Dejtonskog sporazuma i izbor Joea Bidena za predsjednika SAD-a doprinijeli su otvaranju razgovora o BiH, smatra analitičar Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina, Adnan Ćerimagić. Dodaje da su povratku BiH u fokus međunarodne zajednice pomogli i događaji u samoj državi koji se, iz perspektive Berlina, Londona i Washingtona, vide kao pomaci. 

Konkretne odluke

- Od dogovora o Programu reformi za NATO, nekoliko prioriteta iz EU puta, uključujući i održavanje izbora u Mostaru, promjene u Centralnoj izbornoj komisiji i nove dinamike oko VSTV-a, te stare - nove Vlade KS, koja je u svjetskim centrima postala takoreći simbol donošenja nekih novih vrijednosti u bh. politiku, od transparentnosti do iskrenog rada sa stranim partnerima – kaže Ćerimagić.

Prema njegovim riječima, dodatni razlog je i pandemija, te činjenica da su vlade u BiH zatražile značajnu novčanu podršku od međunarodnih financijskih institucija i EU.

- U ovom trenutku svi razgovori su samo razgovori, a konkretnije odluke, ako ih bude, ne treba očekivati vrlo brzo. Za aktere u BiH, a tu ne mislim samo na institucije i političare već i privredu, akademsku zajednicu i civilni sektor, u ovom trenutku je ključno da na važnim adresama u Evropi i SAD-u pokušaju na najbolji način predstaviti što realniju sliku o BiH. I ne uvijek i nužno javno, jer ponekad pretjerani javni pritisak može izazvati i izaziva suprotan efekat – ističe Ćerimagić.

On smatra da predstavnici bh. institucija i društva u svjetskim centrima trebaju progovoriti ne samo o tome šta bi željeli da im međunarodni partneri pomognu, već i šta je moguće, ali i najpotrebnije i najkorisnije.

Koordinacija s EU

- Sve odluke će na kraju, barem po trenutnim izjavama međunarodnih partnera koje insistiraju na zajedničkom transatlantskom pristupu SAD, UK i EU, biti rezultat kompromisa njihovih različitih pogleda, interesa i argumenata. Zbog toga je važno da se u svim tim centrima čuju glasovi i ideje iz BiH. Nakon četiri godine administracije Trumpa, koja je na dosta mjesta pa i na zapadnom Balkanu, između Kosova i Srbije, radila bez koordinacije sa EU, a često i suprotno poziciji EU i njenih članica, čini se da sada EU i njene članice, ali prije svega nova administracija SAD, žele ne samo da koordiniraju aktivnosti na nivou prije Trumpa, već još i više i ne samo sa EU već i Velikom Britanijom. Za BiH bi bilo dobro da između dvije strane Atlantika ima što manje nesuglasica i tu može pomoći pristup iz same BiH, u kojem bi se predstavile ideje o tome šta je moguće i objasnilo zašto su te ideje dobre – ističe analitičar Adnan Ćerimagić.