Izjava lidera SDA Bakira Izetbegovića, koji smatra da se mora doći do takozvanog Dejtona dva, na način da bi finalni rezultat bila BiH sa multietničkim regijama, naišla je na oštre reakcije, a iz Srpske mu je poručeno da raspakivanja Dejtona nema bez pristanka RS, te da su sve ostalo samo puste želje.
BiH mora dobiti mehanizme koji će deblokirati ove blokade kojim trenutačno svjedočimo. A onda u nekoj fazi, u budućnosti, mislim da moramo doći do takozvanog Dejtona dva koji bi vratio ono što je duša BiH - ovo je multietnička zemlja, ovo nije zemlja koja treba da bude podijeljena na troje... Ona mora biti miješana. Dugo to traje, ali mislim da će to biti finalni rezultat - BiH sa multietničkim regijama - rekao je Izetbegović za N1.
Milan Petković, potpredsjednik NSRS-a, kaže da, što se tiče Srpske, nije sporan Dejton dva, ali samo na način da BiH bude i formalno konfederacija, odnosno da se povećaju nadležnosti entiteta, ili da se u najgorem slučaju vrate one nadležnosti koje su bile u Dejtonu jedan.
- Svako drugo raspakivanje Dejtona moglo bi samo dovesti do raspada države BiH, a nikako do njene unitarizacije kao što to želi Bakir Izetbegović. On očito želi da nastavi ideologiju svog oca - naveo je Petković u izjavi za "Nezavisne novine".
Davor Šešić, zamjenik predsjednika Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske, podsjeća da se o Dejtonu dva dugo govori, te da on može biti prihvatljiv samo onda kada na to pristane RS, u okvirima u kojima je sada i u boljim uslovima, odnosno većom nezavisnošću Republike Srpske.
- A to kako Bakir i FBiH vide Dejton dva je apsolutno neprihvatljivo i to je ono što oni zovu unitarna BiH. To su samo njihove puste želje - naveo je Šešić za "Nezavisne".
Predrag Kožul, poslanik u parlamentu BiH i visoki funkcioner HDZ BiH, ističe da su nasilne i jednostrane promjene Dejtonskog i Vašingtonskog sporazuma stvorile neodrživ ustavni i zakonski okvir za BiH. Kako dodaje, najbolje se na aktuelnom primjeru Mostara vidi koliko su međunarodne intervencije pogubne.
- S Izetbegovićem se mogu složiti samo o tome da je BiH multietnička i da je to upravo duh i bogatstvo ove zemlje. Ustavna rješenja moraju u najvećoj mjeri uvažavati tu multietničnost i prava naroda. Mi ta rješenja vidimo u zemlji koja je decentralizirana, podijeljena, ali produktivno podijeljena na ravnopravne federalne jedinice u kojima se malobrojnijima ne prijeti nametanjem ustavnih, zakonskih i kadrovskih rješenja - kaže Kožul za "Nezavisne".
Prema njegovim riječima, prizivati različite međunarodne administracije da nam riješe političke probleme u zemlji, a istovremeno napadati prve susjede i potpisnike Dejtonskog sporazuma zbog interesa za te političke probleme i situaciju u zemlji nije logično, niti doprinosi rješenju.
- Rješenju ne pridonosi ni pronalaženje rasista među onim drugima. Rješenje je u međusobnom uvažavanju unutar nas - naglašava Kožul.
Izetbegović je, između ostalog, rekao i da je novoizabrani američki predsjednik Joe Biden učestvovao u kreiranju Dejtonskog sporazuma i kreiranju mira u BiH.
-
Tako je BiH njegov projekat. Možemo očekivati da će napraviti konkretne korake s obzirom i na njegova predizborna obećanja. Samo ne treba očekivati da će se odmah baviti Balkanom. SAD ima pobunu, tako da ćemo vidjeti kako će proći sve ovo s inauguracijom. Ali očekujem da će do kraja 2021. krenuti pritisak od SAD, koordiniran s Bruxellesom, da se napravi funkcionalna država BiH", rekao je lider SDA, te dodao da će se situacija u BiH teško promijeniti "nekim blagim i mlakim pristupom".
