Obavljaju se, prema svemu sudeći, posljednje pripreme za imenovanje novog visokog predstavnika u BiH, a sve je izvjesnije da će se na toj poziciji naći iskusni njemački diplomata, bivši ministar i zastupnik u Bundestagu Kristijan Šmit (Christian Schmidt).

Naime, nedugo nakon što su se u medijima pojavile špekulacije da je Šmit izgledni kandidat za nasljednika Valentina Incka (Inzko), Bundestag je bavarskog političara i zvanično potvrdio kao kandidata za novog visokog predstavnika. 

Završna faza

U pojedinim krugovima su se, također, pojavile i špekulacije da imenovanje Šmita dolazi kao rezultat navodnog dogovora između Njemačke i Rusije koji ide nasuprot interesima SAD. No, postaje jasno da je stvar upravo suprotna, odnosno da je za imenovanje Šmita dobiveno zeleno svjetlo od Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih sila.  

Tako je iz kabineta novog američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Bidena) jučer saopćeno da je imao razgovor s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel te da su dogovorili zajedničke vanjskopolitičke prioritete za nekoliko država i oblasti, uključujući prostor zapadnog Balkana. Također, i vlada Velike Britanije potvrdila je da s drugim svjetskim silama razgovara o zamjeni visokog predstavnika u BiH Valentina Incka.

Činjenica da vodeće zapadne sile s ovim informacijama sada izlazne javno jasno pokazuje da je proces imenovanja visokog predstavnika u završnoj fazi.

Također, sama činjenica da je jedna ozbiljna i organizirana država kakva je Njemačka i zvanično imenovala Šmita kao svog kandidata, govori da su za to već stečeni svi preduvjeti, odnosno da je dobiveno zeleno svjetlo od svih onih sila koje se pitaju o imenovanju visokog predstavnika.

Proces imenovanja

Visokog predstavnika predlaže Upravni odbor PIC-a, a imenovanje potvrđuje Vijeće sigurnosti UN-a, koje je odobrilo i Dejtonski sporazum. Uzimajući u obzir da pet stalnih članica Vijeća (SAD, Francuska, Kina, Rusija i Velika Britanija) ima pravo veta, jasno je da oko imenovanja novog visokog predstavnika, posebno danas kada na međunarodnoj sceni Rusija i Kina igraju značajno veću ulogu nego prije 20-tak godina, između ključnih sila mora doći do neke vrste konsenzusa. S te strane, ako su i postojali pregovori između Njemačke i Rusije po pitanju imenovanja Šmita, oni su mogli biti jedino rezultat toga da se preko Njemačke nađe konsenzus u vezi s kandidatom prihvatljivim i Rusiji i SAD, što posljednje poruke jasno sugeriraju.  

Pasivno posmatranje

Dvanaest godina Incka na mjestu visokog predstavnika bilo je obilježeno uglavnom pasivnim posmatranjem događaja, dok je BiH za to vrijeme sve dublje klizila u krizu. Naravno, najveći dio krivice za to nije na Incku, jer je evidentno da su interesi velikih sila bili u drugim dijelovima svijeta i da mu nisu date raširene ruke da poduzima neke radikalnije korake.  

Sama činjenica da se vodeće sile angažiraju oko BiH i da namjeravaju postaviti novog čovjeka pokazuje da se može očekivati i daleko odlučniji pristup novog visokog predstavnika.