Vještak Tužilaštva BiH Mladen Marinković je prilikom iznošenja svog nalaza i mišljenja na ročištu održanom 21. decembra kazao da naredba za artiljerijsko djelovanje nije bila zakonita i da je granatiranjem počinjen ratni zločin protiv civilnog stanovništva, piše BIRN.
Ramiz Dreković optužen je da je, kao komandant Četvrtog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. godine naredio artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići (općina Konjic) neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku, u kojima je jedna 15-godišnjakinja poginula, a nekoliko civila je ranjeno.
Odbrana Ramiza Drekovića, optuženog za zločin počinjen na području Kalinovika, nastavila je unakrsno ispitivanje vještaka vojne struke, koji je potvrdio da se na širem rejonu Kalinovika nalaze poligoni za artiljerijsko gađanje.
Vještak Tužilaštva BiH Mladen Marinković je prilikom iznošenja svog nalaza i mišljenja na ročištu održanom 21. decembra kazao da naredba za artiljerijsko djelovanje nije bila zakonita i da je granatiranjem počinjen ratni zločin protiv civilnog stanovništva, piše BIRN.
On je na prošlom ročištu, odgovarajući na pitanja odbrane, rekao da je za nalaz koristio podatke s interneta i da u Kalinoviku nije bilo vojnih meta.
Marinković je na današnjem ročištu potvrdio da je u Kalinoviku bio garnizon, a odgovarajući na pitanja optuženog Ramiza Drekovića, potvrdio je kako se na širom rejonu Kalinovika nalaze poligoni za artiljerijsko gađanje. On je naglasio da prilikom izrade svog nalaza i mišljenja nije vidio nijedan dokument iz kojeg proizlazi da je Dreković naredio gađanje civila i civilnih objekata. Također je kazao i da nije imao plan djelovanja artiljerije pri sačinjavanju nalaza.
Vještak je potvrdio da je koristio nalaz vještaka balističke struke u kojem se, prema odbrani, ne navodi da su gađani civili.
- Nisam uočio da stoje civili, ali je gađano naseljeno mjesto - rekao je Marinković.
Vještak Marinković je kazao da nije naišao na dokaze koji upućuju da je Dreković bio na isturenom komandnom mjestu (IKM) u Bjelimićima (općina Konjic) 22. i 26. maja 1995., kao ni 3. juna iste godine, smatrajući da “to nije bitno”.
Na upit advokata odbrane Mirsada Crnovršanina zašto nije analizirao 5. juni 1995. godine, kako je navedeno u naredbi za vještačenje, prema kojoj se treba izjasniti o odgovornosti Drekovića i za, između ostalog, i taj datum, vještak je rekao da je “komandant Četvrtog korpusa odgovoran za sve to vrijeme”.
Nakon što je odbrana upitala vještaka da li je činjenica da tog dana nije bilo djelovanja u Kalinoviku razlog zbog čega nije analizirao taj dan, Marinković je odgovorio: “Nisam, evo, 5. juni, a 6. je bilo.”
Prema riječima vještaka, on nije došao do zaključka da je Prvi korpus imao borbena djelovanja na području Kalinovika.
Tužilaštvu je Marinković kazao i da, uprkos prijenosu ovlaštenja komandanta korpusa za upotrebu artiljerije na nižerangiranog, opet komandant korpusa snosi odgovornost.
Odbrana je prigovorila ulaganju ovog nalaza rekavši da vještak nije postupao po naredbama niti u skladu sa zakonom.
Suđenje će se nastaviti 15. februara.
