Ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša (HDZ) komentirao je u intervjuu za Fenu zahtjev za njegovom smjenom, kazavši da nikada nije problem u jednom čovjeku nego je problem u funkcioniranju cijelog sistema.

– Nije problem da li ću dužnost ministra obavljati ja ili neko drugi, problem je u sistemu i načinu na koji on funkcionira. Jasno je da smo svi mi nezadovoljni brzinom provođenja reformi u BiH i svi želimo da to bude jednostavnije i što prije dostupnije, ali ustavno uređenje BiH se mora poštovati – dodao je.

Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH pokrenula je zahtjev za smjenu ministra Grubeše smatrajući ga odgovornom osobom za probleme u pravosuđu.

Grubeša kaže da se šest mjeseci rada Komisija fokusirala na saslušanja i prezentaciju ličnih političkih stavova kao jedinih ispravnih, ali je zbog toga smatrao da se i on treba pojaviti pred članovima Komisije kako bi se čula i druga strana priče.

Dva puta su ga pozvali da dođe na sjednicu kako bi ga članovi Komisije mogli pitati o temama za koje smatraju da su od važnosti za BiH, ali na dva poziva ministar se nije odazvao obavijestivši ih da nije bio u mogućnosti.

– Imao sam namjeru da ih pitam kako oni vjeruju u sebe da su oni pravi stručnjaci koji mogu dati lijek za poboljšanje stanja u pravosuđu, ali na dva poziva nisam mogao prisustvovati saslušanju, a oni su na to burno reagirali te počeli skupljati potpise za smjenu za narednu sjednicu Doma – kazao je ministar.

Problem u sistemu

Ponovio je stav koji je iznio tokom smjene predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milana Tegeltije kada je kazao da nije problem u jednom čovjeku nego u sistemu, podsjećajući da postoje određene nadležnosti svih institucija te da nije jedina nadležnost Ministarstva pravde da donosi zakone.

Ta institucija može biti inicijator i koordinator donošenja zakona, ali ne može biti kreator zakonskog rješenja posebno imajući u vidu način na koji je pravosuđe ustrojeno, pojasnio je.

Na zamjerke Komisije da Grubeša nije radio svoj posao, članove tog parlamentarnog tijela podsjetio je da je u pandemijskoj godini otvoren državni zatvor, za kojeg je kamen temeljac postavljen 2003. godine, a u toj instituciji zaposleno je više od 200 ljudi.

Odgovarajući na optužbe o malom broju zakona koje je Ministarstvo uputilo u parlamentarnu proceduru, Grubeša kaže da veliki broj upućenih zakona nije usvojen, a jedan od njih je zakon o rokovima u pravosuđu koji je predviđao zamrzavanje rokova u vrijeme pandemije i drugih nepogoda.

Ipak, kaže da bez obzira na sve nedostatke u pravosuđu s kojima je upoznat, on kao ministar mora biti na strani pravosuđa i štititi one ljude koji su kvalitetni jer bez obzira na javno mnijenje i negativni trend političkog prepucavanja vezanog za pravosuđe, unutar institucija postoje profesionalni i kvalitetni ljudi.

Podsjetio je da je 2003. godine počela reforma pravosuđa kada je uspostavljen novi sistem i formirane institucije uključujući Visoko sudsko i tužilačko vijeće te ministar ocjenjuje da je potrebno određeno vrijeme da bi se ljudi privikli na novi način rada.

Žalosnim je nazvao činjenicu da pojedinci daju sebi za pravo da komentiraju stanje u toj oblasti, ali nisu upoznati s tim kako je ustrojeno pravosuđe u BiH jer je na nivou države samo 10 posto pravosudnog sistema u BiH, a teret lošeg rada se adresira na državni nivo i ministra pravde.

– Reforma pravosuđa ne smije stati, ona mora biti kvalitetno urađena i niko ne smije biti isključen iz tog procesa kako bi pravosuđe kao treći stub demokratskog društva bilo kvalitetnije – naglasio je Grubeša.

U proteklom mandatu došlo se vrlo blizu donošenja zakona o sudovima, a on je predviđao uvođenje Višeg odnosno Apelacijskog suda oko kojeg će se voditi rasprava i na Ustavnom sudu.

Uspostavljene su radne grupe, mnogo ljudi je bilo uključeno u taj proces, došlo se skoro do kraja i onda je sve zaustavljeno. Sličnu situaciju sada imaju sa izmjenama Zakona o VSTV-u za koji je također formirana radna grupa u kojoj su predstavnici svih relevantnih institucija.

Kvaliteta pravosuđa u kvaliteti zakona

Zakon, čije izmjene su zatražene i od Evropske komisije u Mišljenju koje sadrži 14 ključnih prioriteta za napredak BiH ka Evropskoj uniji, poslan je Evropskoj komisiji za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija), savjetodavnom tijelu Vijeća Evrope koje se bavi ustavnim i izbornim pitanjima te općenito djelovanjem demokratskih ustanova.

Ministar kaže da je vrlo nezgodno kada neko sam sebe pokušava reformirati jer je zakon predložio VSTV i postoji određena bojazan da ima nedostatke te se kroz javne konsultacije pokušalo doznati šta javnost misli o tome.

Održan je jedan sastanak s Venecijanskom komisijom kada je ukazano na probleme koje su oni identificirali u predloženom Zakonu te bi njihovo mišljenje trebalo doći u martu, kako bi se u Zakon ugradili i njihovi prijedlozi.

– Kvaliteta pravosuđa će biti u kvaliteti zakona koji moraju biti precizni u svakoj stavci – napominje Grubeša i dodaje da jedini put kojim Ministarstvo pravde može ići je da kroz zakonsku regulativu pokuša poboljšati sve nedostatke u pravosuđu.

Podvlači da sud i tužilaštvo ne mogu biti zajedno i to bi trebale biti dvije strane i kada se bude promišljalo o uređenju VSTV-a trebalo bi se razmišljati i o formiranju dva podvijeća jednog koji će se ticati izbora i svega ostaloga što se tiče sudova i drugi koji bi se ticao tužilaštava.

Sastanak s Evropskom komisijom

Ministar pravde BiH Josip Grubeša osvrnuo se u intervjuu za Fenu i na Revidiranu strategiju za procesuiranje ratnih zločina pojašnjavajući da bi Nadzorno tijelo, koje ima obavezu da četiri puta godišnje izvještava Vijeće ministara o procesuiranju ratnih zločina, trebalo biti uskoro imenovano.

Na sjednici Vijeća ministara BiH prijedlog za imenovanje nije prošao jer zamjenski članovi nisu bili nacionalno izbalansirani te se sada čeka dostavljanje novih imena za zamjenske članove nakon čega bi to tijelo trebalo biti i imenovano.

Podsjeća da je osnovni cilj te strategije procesuiranje ratnih zločina do 2023. godine, a već su izgubljene dvije godine koliko se čekalo na donošenje tog dokumenta, ali ministar ima uvjeravanja iz tužilaštava u BiH da će uspjeti završiti sve predmete u predviđenom roku.

Ključno je da se rješavaju ti predmeti, kaže Grubeša, bez obzira u koju kategoriju spadaju, a manje složeni predmeti mogu biti prebačeni na niža tužilaštva i pozvao je da se odbace sumnje da su tužitelji na nižim nivoima manje pripremljeni za procesuiranje ratnih zločina.

Revidirana strategija propisuje i da se osobe koje nisu dostupne bh. pravosuđu procesuiraju u tim zemljama kako bi pravda bila zadovoljena i smatra da ne treba imati nepovjerenje prema tome da ratne zločine procesuiraju i susjedne zemlje kako predmeti ne bi “stajali u ladicama”.

– Ipak neće nama pomoći ni jedna strategija ukoliko se ne bude radilo, ali to je okvir koji omogućava institucijama da naprave akcijske planove za rješavanje problema. Donošenjem Revidirane strategije u Vijeću ministara neće se završiti predmeti ratnih zločina to moraju uraditi tužilaštva – naglasio je Grubeša.

Ministar pravde Josip Grubeša takođe je najavio je da će se krajem ovog mjeseca organizirati sastanak na visokom nivou s Evropskom komisijom o pitanju reforme javne uprave koji će dati smjernice u kojem obimu će se ući u proces reforme u toj oblasti, a primarni cilj je da se osigura učinkovitost i profesionalnost javne uprave.