Bosna i Hercegovina je među prvim državama potpisala ugovor s Globalnom alijansom za vakcine (GAVI) o nabavci 1,2 miliona doza kroz program COVAX. Međutim, ovaj međunarodni mehanizam nabavke, u slučaju BiH, nije se pokazao kao garant brze isporuke.
Iako je bh. javnost frustrirana činjenicom da vakcina nema ni na pomolu, ipak iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Ureda u BiH, za „Avaz“ su kazali da su napori koje su poduzele vlade u BiH da osiguraju dostupnost vakcine protiv COVID-19 svom stanovništvu u okviru mehanizma COVAX za svaku pohvalu.
- Mehanizam COVAX je identificirao BiH kao jednu od prioritetnih zemalja za dostavljanje ograničenih količina doza vakcine. Uvjeti kompanije ''Pfizer'' su strožiji nego što se to očekivalo, što je dovelo do globalnog odlaganja isporuke u prvom tromjesečju za neke od zemalja iz prvog vala - kazali su nam iz WHO-a.
Međutim, istaknuli su da je ovo nepoželjno odlaganje zabrinjavajuće te da WHO i GAVI poduzimaju sve napore da putem mehanizma COVAX pronađu načine da se osigura dostupnost asortimanu vakcina protiv bolesti COVID-19 za sve ekonomske sisteme koji učestvuju u njemu.
-U toku su hitni sastanci članova mehanizma COVAX s predstavnicima proizvođača vakcina, kompanije ''Pfizer/BioNTech'' i predstavnicima vlada - ustvrdili su iz WHO-a.
Naveli su da su aktivnosti poduzete tokom proteklih mjeseci bile kritične za kontrolu naglog porasta broja slučajeva COVID-19, za sprečavanje infekcija, a naročito za spašavanje života.
- Sada, međutim, nije trenutak da „spustimo gard“. Umjesto toga, treba da održavamo i proširimo ono za šta već znamo da djeluje, a to su testiranje sumnjivih slučajeva, izolacija oboljelih, pronalaženje kontakata i stavljanje u karantin, ali i daljnje primjenjivanje zaštitnih mjera kao što su održavanje fizičke udaljenosti, pranje ruku i nošenje maski - rečeno nam je iz Ureda WHO-a.
Također, naveli su da potpuno razumiju to da socioekonomski utjecaj javnozdravstvenih i sociozdravstvenih mjera izaziva zabrinutost. Jer, pojasnili su, te mjere ugrožavaju ljudske živote i egzistenciju.
- Zdravstveni i ekonomski interesi, međutim, ne moraju nužno biti međusobno suprotstavljeni. Javnozdravstvene mjere trebaju biti proporcionalne nivou transmisije bolesti. Elastičnost i postupnost na lokalnom nivou su ključni. To je moguće ako vlada i zajednica rade zajednički - poručili su iz WHO-a. M. SMAJKIĆ
Komentirajući to što BiH ima visoku stopu smrtnosti, iz WHO-a su kazali da je teško međusobno uspoređivati odgovore različitih zemalja.
- Na evoluciju epidemije u svakoj zemlji utjecao je veliki broj različitih faktora, uključujući kulturološki kontekst i zdravstvene sisteme, ali i geografske odlike i gustoću naseljenosti - kazali su nam.