Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) u utorak je u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda predstavio izvještaj o Bosni i Hercegovini.

Zanimljivo je da je u izvještaju pred UN-om prvi put spomenut i rad Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), tačnije kompromitirajuće činjenice vezane uz njenog direktora Osmana Mehmedagića Osmicu.

Špijuniranje oponenata

Osim problema s novim imenovanjem vezanim uz nedostatak valjane fakultetske naobrazbe, spominju se i optužnice protiv Mehmedagića.

-U oktobru je Tužilaštvo BiH optužilo generalnog direktora za zloupotrebu položaja, jer je pod lažnim izgovorom pribavio videozapis pošte, iz koje je krivična prijava protiv njega poslana tužiocima, kako bi se utvrdilo ko je podnio prijavu. U februaru je oslobođen, ali Tužilaštvo nastavlja s drugim predmetima protiv njega - navodi se u izvještaju.

Činjenica da je pitanje Mehmedagićevog upravljanja OSA-om stiglo do Vijeća sigurnosti UN-a šalje jasan signal da je „kap prelila čašu“, odnosno da i međunarodna zajednica razmatra „pospremanje“ ove institucije. Mehmedagić je u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća radio na osiguranju Predsjedništva BiH, a kasnije kao pratilac prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića.

Bliske veze s Izetbegovićima bile su i glavna referenca da 2015. bude postavljen na čelo OSA-e. Ubrzo je postalo jasno da je primarna uloga namijenjena Osmici obavljanje obavještajnih zadataka za lične i političke interese bračnog para Izetbegović, što je svojevremeno potvrdio i snimak iz afere “Asim“, na kome se tadašnji predsjednik Kadrovske komisije SDA Asim Sarajlić, u pokušaju podmićivanja člana stranke da glasa za Fikreta Prevljaka, a ne Semira Efendića, prilikom izbora za novog čelnika Kantonalnog odbora SDA, hvali kako Osmica radi za njih te spominje da „sve drži, Viber i druge društvene mreže“, što je aluzija na špijuniranje oponenata.

Mehmedagić je, u međuvremenu, uspio doći i u probleme sa zakonom. Inspektorat RS je u novembru 2019. zvanično poništio Mehmedagićevu diplomu s Univerziteta za poslovne studije u Banjoj Luci, čime je izgubio kvalifikaciju neophodnu za obavljanje funkcije direktora.

No, umjesto povlačenja s funkcije usljed nekvalificiranosti, Osmica je u julu 2020. uspio izvući diplomu „iz rukava“, odnosno dostaviti diplomu s master stepenom Američkog univerziteta. Ovaj univerzitet je krajem prošle godine ostao bez akreditacije, dok se protiv njegovog vlasnika Denisa Prcića vodi istraga. Tužilaštvo BiH, prema informacijama “Avaza”, ima neoborive dokaze da Mehmedagić nije na zakonit način došao do ove visokoškolske spreme na Američkom univerzitetu Sarajevo - Tuzla.

U februaru ove godine potvrđena je i druga optužnica protiv Mehmedagića, gdje je, zajedno s ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem, optužen za zloupotrebu položaja, a vezano za imenovanje članova komisije za drugostepeni nivo odlučivanja o sigurnosnim provjerama za policijske i državne namještenike.

Privatiziranje institucija

Ovo je samo dio kompromitirajućih činjenica vezanih uz trenutnog direktora OSA-e. Iako bi u svakoj normalnoj državi nedostatak kvalifikacija i opterećenost istragama i optužnicama u trenu podrazumijevali da Mehmedagić mora odstupiti s funkcije, SDA uporno blokira imenovanje novog direktora kako bi Osmica što duže ostao na ovoj funkciji. Istovremeno, blokiraju i rad Komisije za nadzor nad radom OSA-e Parlamenta BiH, zbog čega odavno nema civilnog nadzora nad radom obavještajne službe.

Ovakvi potezi pokazuju da Izetbegović svoju političku sudbinu očigledno direktno veže uz položaj i usluge Mehmedagića, kojeg pod svaku cijenu pokušava održati na poziciji direktora. No, činjenica da se ovim pitanjima bavi i OHR te da je probleme vezano za Mehmedagića Incko prezentirao i UN-u pokazuje da je i međunarodna zajednica odlučila stati nakraj ovakvoj praksi privatiziranja državnih institucija.

(Ne)objašnjive veze s drogom i pranjem novca

Osman Mehmedagić našao se u više afera pranja novca prilikom bagatelnih kupovanja nekretnina kešom bez porijekla.

Tako je kupljena veleljepna kuća u Sarajevu, a na isti način, kešom bez legalnog pokrića, njegova supruga je kupila automobil od političara Asima Sarajlića.

Velike štete Osman Mehmedagić Osmica u međunarodnoj zajednici ima i zbog afere ukidanja sigurnosnih provjera za desetak sarajevskih policajaca.

Kao što je javnosti poznato, Mehmedagić im je, kao direktor OSA-e, ukinuo sigurnosne dozvole. Njihov jedini grijeh je bio što su Tužilaštvu KS dostavili snimke presretenih razgovora kriminalaca i narkodilera, koji su se hvalisali kako su Mehmedagiću davali skupocjene poklone i korumpirali ga.

Dodatno, nije nikakva tajna da borba protiv narkomafije u Sarajevu i drugdje nailazi na opstrukcije OSA-e, jer čim policajci dođu do pojedinih narkodilera, Mehmedagić ih štiti na način da policiju obavještava da su to njegovi tobožnji informanti.

Međutim, od informanata koristi očigledno nema, jer ogromne količine droge ostaju neotkrivene.

Na kraju, i ne čudi da je Mehmedagić u nezahvalnoj poziciji prema pojedinim narkodilerima. Njegova supruga Amela Šehović, neuspješna kafanska pjevaljka, bila je poznata konzumentica droge i hapšena dilerka.

U tom kontekstu uživanja u opijatima treba posmatrati i Jasminu Izetbegović, kćerku tzv. bračnog para Čaušesku, koja je konzumirala drogu i, kako tvrde pojedini izvori, bila na liječenju i odvikavanju. Dok korona traje, Amela Šehović ne nastupa, ali zato Jasmina Izetbegović radi odlične poslove za svoju firmu s kompanijama u državnom vlasništvu koje kontrolira SDA, odnosno njen otac Bakir.

Ovi biografski podaci dviju najmoćnijih porodica u BiH - Izetbegović i Mehmedagić - žele se pod svaku cijenu ukloniti na način da njihovi režimski novinari, koji su na platnom spisku OSA-e, vezu s narkodilerima žele pripisati rivalskim političarima. 

(F. F.)

Historijat skandala u obavještajnim službama

Obavještajne službe BiH od prvog dana prati loš glas. Agencija za istrage i dokumentaciju (AID), koja je djelovala kao obavještajna agencija Republike BiH, povezivala se s brojnim političkim ubistvima, od kojih je najčuvenije ubistvo Nedžada Ugljena, bivšeg zamjenika direktora ove agencije.

Osim toga, bila je povezana s međunarodnim skandalom - slučajem “Pogorelica”, odnosno kampom na istoimenoj planini koji je formalno služio za antiterorističku obuku. Dana 16. februara 1996. IFOR je napravio helikopterski i transporterski desant, a američki admiral Lejton Smit (Leighton Smith) iznio je teške optužbe, nazvavši to mjestom za obuku terorista. Bivši funkcioneri AID-a Bakir Alispahić, Irfan Ljevaković i Enver Mujezinović u maju 2002. našli su se u pritvoru zbog ovog slučaja.

Godine 2002. došlo je do ujedinjavanja AID-a i SNS-a, obavještajne službe „Herceg-Bosne“, i formirana je Federalna obavještajna sigurnosna služba (FOSS). Konačno, 2004. Parlament Bosne i Hercegovine usvojio je Zakon o osnivanju Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, kojim je formirana OSA, uz ukidanje entitetskih agencija.

Direktor FOSS-a bio je Munir Alibabić Munja, kojeg je visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) smijenio 2002. zbog odavanja službene tajne, jer su pojedini tajni dokumenti ove službe dospjeli u javnost.