Međunarodni dan akcije za klimu (International Climate Action Day). To je globalna akcija koja se obilježava u više od 170 država svijeta, svakog 15. maja.
Termin klimatske promjene koristimo kada govorimo o promjenama klime koje se događaju od početka dvadesetog vijeka.
Promjene koje su registrovane prethodnih, kao i one koje se predviđaju za narednih 90 godina, smatraju se rezultatom čovjekovih aktivnosti, a ne posljedicama prirodnih promjena u atmosferi.
Naučnici predviđaju da bi globalno zagrijavanje moglo da doprinese masovnom istrebljenju divljih životinja u bliskoj budućnosti, djelovanjem na čak milion vrsta, što je oko četvrtina svih nama poznatih vrsta.
Neke od prognoza kažu da bi srednja globalna temperatura do 2100. godine mogla da se poveća i za 4,5 stepeni. Dok neki naučnici upozoravaju da, ukoliko se odmah ne preduzmu drastične promjene, do kraja 2100. godine ljeta bi mogla da traju šest mjeseci, a zime svega dva.
Zbog toga se apeluje da se što prije preduzmu hitne i drastične mjere u borbi protiv klimatskih promjena.
Protiv globalnog zatopljenja ničim se tako djelotvorno ne može boriti kao masovnim pošumljavanjem, kažu stručnjaci.
Šume čine 30 posto površine Zemlje i osnovno su stanište miliona vrsta I bitan su izvor čistog vazduha I vode, te igraju suštinsku ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.
Sadnja drveća ima potencijal da apsorbira dvije trećine sadašnje emisije ugljičnog dioksida štetnog za klimu.
Neophodno je raditi na sprečavanju nestanka prirodnih staništa i biodiverziteta, koji su naše zajedničko nasljeđe.