KRUG 99

Bajrović: Odnosi SAD i EU imat će refleksiju i na situaciju u BiH

Ključno pitanje u vezi novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta tiče se njegovog angžamana, odnosno pravca u kojem će djelovati međunarodna zajednica, uključujući pitanje korištenja tzv. Bonskih ovlasti

Reuf Bajrović: Uvodničar sesije "Krug 99". Arhiv

Fena

6.6.2021

Bosni i Hercegovini su potrebni ustav, pravila i norme kakve važe u civiliziranom demokratskom svijetu, odnosno građanska država uz poštivanje prava manjina, uključujući ljudska prava na način kako je to Evropski sud za ljudska prava jasno definirao u presudama: Sejdić-Finci, Šlaku, Zornić...

Istaknuto je to danas na redovnoj sesiji "Kruga 99" o temi "Novi visoki predstavnik i uloga internacionalne zajednice u BiH: povratak intervencionizma ili status quo?", na kojoj je u uvodničar bio Reuf Bajrović, kopredsjedavajući Američko-evropske alijanse.

Kako je kazao Bajrović, ključno pitanje u vezi novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta tiče se njegovog angžamana, odnosno pravca u kojem će djelovati međunarodna zajednica, uključujući pitanje korištenja tzv. Bonskih ovlasti. 

Bonske ovlasti

Ocijenio je ključnim u tom kontekstu u kojoj će mjeri novi visoki predstavnik biti spreman da koristi Bonske ovlasti, odnosno da li će međunarodni predstavnici zastupljeni u Vijeću za provedbu mira – PIC-u biti spremni podržati korištenje tih ovlasti.

- To je najvažnije pitanje oko kojeg će se sigurno "lomiti koplja" u narednih nekoliko mjeseci… Na osnovu izjava koje je do sada Schmidt davao i izjava zemlje iz koje dolazi (SR Njemačke), kao i izjava drugih članica PIC-a, čini mi se da nema konsenzusa oko toga da li će se i kada koristiti Bonske ovlasti – podsjetio Bajrović, potcrtavajući kako te ovlasti predstavljaju ključni mehanizam za ispunjavanje misije visokog predstavnika u BiH.

Njegova misija je, kako nadalje pojašnjava, jasno definirana u Dejtonskom mirovnom sporazumu (Anex 10.) u kojem se kaže da je visoki predstavnik konačni i jedini tumač civilnih aspekata tog sporazuma, uključujući i Ustav Bosne i Hercegovine (Anex 4. Dejtonskog sporazuma).

      

Izborni zakon

Uvodničar u tom kontekstu podsjeća kako se druga najvažnija stvar, osim korištenja Bonskih ovlasti, tiče Izbornog zakona BiH.

Ocijenio je značajnim da je u posljednjih nekoliko mjeseci u tom pogledu, na međunarodnom nivou – pregovorima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije došlo do određenog kompromisa, a to je "da se Izborni zakon ne može mijenjati bez promjene Ustava BiH".

- To je ogromna promjena i na neki način ustupak Evropljana koji su dotada insistirali isključivo na promjeni Izbornog zakona – kazao je Bajrović.

Referirajući se na treću tezu/polazište vlastitog izlaganja, Bajrović je naveo kako je u tom pogledu značajno na koji način će se novi visoki predstavnik postaviti nakon općih izbora u BiH 2022. godine, kada će popunjavanje Doma naroda biti najvažnija tema.

Naveo je kako su zadnji put Bonske ovlasti korištene upravo u vezi s tim, kada je Inzko 2011. godine stavio van snage Odluku Centralne izborne komisije BiH, a u kojoj je bilo navedeno da se ne može pristupiti izboru rukovodstva Federacije BiH bez da svi kantoni pošalju svoje delegate u Dom naroda.


Međunarodna scena

U vezi s tim, Bajrović navodi kako će to pitanje na određen način biti test za novog visokog predstavnika, budući da on dolazi iz Njemačke, čiji je stav bio da OHR ne može koristiti Bonske ovlasti, te da treba pustiti da se domaće političke elite dogovore oko toga šta će i kako raditi.

Dodao je kako BiH, objektivno, u posljednjih 15 godina živi u toj realnosti, odnosno bez međunarodne primjene onoga što je dogovoreno u Dejtonu.

Bajrović je na širem planu ukazao na dešavanja na međunarodnoj sceni te reperkusije tih odnosa na Bosnu i Hercegovinu.

U tom pogledu, posebno se fokusirao na odnose SAD-a i EU koji se "vrte oko pitanja plinovoda - sjevernog toka 2 i kontroverzi na tom planu", poručivši kako će globalna kretanja između ključnih geopolitičkih igrača imati refleksije i na situaciju u BiH.  

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.